Nesanica je česta i izuzetno frustrirajuća bolest savremenog čovjeka koja ukazuje na duboku neravnotežu u tijelu.
U ovom slučaju ne treba očajavati, već "kopati" u potrazi za mogućim uzrocima nesanice.
Kompleksan utjecaj
Verovali ili ne, mikrobiom crijeva utječe na san, i obrnuto, san utječe na mikrobiom.
Poznato je da bakterije u crijevima imaju kompleksan utjecaj na naše zdravlje.
Kada je san u pitanju, utiču na hormonsku ravnotežu, energetski metabolizam, imuni odgovor, čak i na ritam spavanja i buđenja, a sve se to odražava i na san.
Zanimljivo je da prisustvo sindroma propustljivih crijeva kao znaka problema u probavnom traktu i hronične sistemske upale, dovodi do problema sa kortizolom, što negativno utječe na san.
Slično tome, hronične stomačne infekcije također mogu da izazovu nesanicu.
Sve je više dokaza kako disbioza crijeva ima svoju ulogu i u pojavi anksioznosti, štoje još jedan činilac koji može da doprinese nesanici.
Neravnoteža polnih hormona, nedovoljan nivo serotonina i melatonina, previše ili premalo kortizola mogu da dovedu do problema sa spavanjem.
Hipertireoza i hipotireoza, odnosno premalo ili previše tiroidnih hormona, također povećavaju rizik od nesanice.
Hormonski odnosi
Samo neki od hormonskih odnosa koji doprinose nesanici je previše estrogena u odnosu na progesteron, takođe poznat kao dominacija estrogena.
Progesteron, naime, djeluje opuštajuće, dijelom zato što stimuliše aktivnost neurotransmitera zvanog GABA, koji igra važnu ulogu u opuštanju i spavanju.
Drugi hormonski odnos je previše kortizola u poređenju sa melatoninom. Kortizol i melatonin imaju suprotne efekte.
U teoriji, nivo kortizola bi trebalo da bude najviši ujutru da bi nam obezbijedio energiju za aktivnosti koje su pred nama.
Kako se mrak približava, počinje da se luči melatonin koji blokira aktivnost kortizola i mi tonemo u san.
U stvarnosti, zbog tempa života ili, na primjer, intenzivnog vježbanja u kasnim satima, kortizol ostaje povišen uveče, što potiskuje lučenje melatonina, pa otud ne možemo da zaspimo.
S druge strane, nedovoljno estrogena u tijelu će utjecati na san, jer nam estrogen pomaže da koristimo neurotransmiter serotonin važan za spavanje.
Hranljivi sastojci
Brojni hranljivi sastojci imaju svoju ulogu u snu, jer služe kao elementi i dodatni faktori za proizvodnju melatonina.
Na primjer, esencijalna aminokiselina triptofan je potrebna za proizvodnju serotonina i melatonina.
Pretvaranje triptofana u melatonin će biti neadekvatno ako nam nedostaju vitamini B6, B2, kao i folna kiselina i cink.
Magnezij također igra ulogu u proizvodnji neurotransmitera neophodnih za spavanje i generalno je važan za opuštanje mišića, te je njegov doprinos snu neprocjenjiv.
Za kraj, hronične probleme sa kvalitetom i dužinom sna treba shvatiti ozbiljno jer, osim što ukazuju na duboku neravnotežu u tijelu, mogu doprinesu i dovedu do razvoja pojedinih bolesti, prenosi Fukcionalnamedicina.com.
