Kompanija Pfizer dominira tržištem vakcina protiv covida-19, no je li joj ta pozicija dala ipak previše utjecaja, pita se ekipa novinara Financial Timesa u tekstu o spektakularnom uspjehu američkog farmaceutskog diva s naslovom: "Insajderska priča o Pfizerovoj vakcini: Posao epohe".
Priča o Pfizeru priča je o tome kako je "dotaknuo živote više ljudi nego ijedna farmaceutska kompanija u historiji", kako je to u obraćanju ulagačima formulirao početkom ove godine Albert Bourla, izvršni direktor Pfizera. Ali i o tome kako je "očekivanih ovogodišnjih 80 milijardi dolara prihoda rekord u historiji farmaceutske industrije", podatak također iznesen u Bourlinu izlaganju pred investitorima. A pandemija bi trebala generirati rast kompanije još godinama jer, kako stvari trenutno stoje, booster doza tražit će se još godinama.
Sve to omogućilo je Albertu Bourli da postane najtraženija osoba na svijetu. Kad je ovoga juna stigao na summit G7 u Cornwallu, direktor Pfizera parkirao je svoj privatni avion kraj službenog aviona britanskog premijera i domaćina summita Borisa Johnsona, piše FT. Sedmicu poslije dobrodošlicu na Olimpijske igre osobno mu je poželio Yoshihide Suga, tadašnji japanski premijer, a japanski dužnosnici tvrde da se ne sjećaju da je državna palača Akasaka ugostila ikoga drugoga iz korporativnog svijeta. Ovoga septembra američki predsjednik Joe Biden opisao je 59-godišnjaka kao "svog dobrog prijatelja". Pandemija je od Bourle učinila osobu koju svakodnevno zivkaju političari iz cijeloga svijeta pokušavajući osigurati doze vakcina za svoju zemlju.
Iako su i drugi farmaceuti proizveli uspješne vakcine, Pfizer se nametnuo kao proizvođač broj jedan, a Bourla kao čovjek s kojim pregovarate ako želite spasiti svoju političku poziciju i spriječiti kolaps svojih bolnica. Ove godine Pfizer bi trebao imati dvostruko veću prodaju od naprimjer Moderne, još jednog proizvođača mRNA vakcina, a u oktobru je Pfizerova vakcina - ponajprije zahvaljujući proizvodnim kapacitetima - bilo daleko najdominantnije na tržištu s 80 posto udjela na tržištu u EU, a u Sjedinjenim Državama od oko 74 posto. Ali iako se Bourla u više navrata hvalio da je njihova vakcina spasilo svijet i da ga to najviše čini ponosnim i važnije mu je od zarade, pomnije proučavanje činjenica daje nešto drugačiji dojam.
Strive Masiyiwa, čovjek na čelu koordinacije za vakcinaciju zemalja Afričke unije, tvrdi da je s Pfizerom dogovorio dva miliona doza, a iz kompanije su mu isporuku neprestano odgađali dok je bilo evidentno da za bogate zemlje, koje su plaćale četiri puta višu cijenu od siromašnih, kašnjenja nema. Globalna diskrepancija u raspodjeli doza vakcina i dalje bode oči, iako se tokom jeseni ponešto smanjila, ističe FT. Broj ljudi iz razvijenih zemalja koji su primili treću, booster dozu, dva puta je veći od broja stanovnika siromašnih zemlja koji su primili prvu ili obje doze. Naučnici upozoravaju da to nije dobro za smjer kojim ide pandemija jer neprocijepljenost pomaže razvoju novih sojeva koji potencijalno mogu zaobići zaštitu dobivenu vakcinacijom, pa stoga vrijedi ona da "nitko nije siguran dok svi ne budu sigurni".
Evidentno je da je Pfizer dobio nezapamćenu težinu i politički utjecaj, a što će s novostečenom moći, to se još ne zna jer, kako navodi FT, kompanija krije bitne dijelove potpisanih ugovora, a čak i neovisne naučnike obavezuje ugovorima s klauzulama o tajnosti. Financial Times razgovarao je s više od 60 osoba, stručnjaka, bivših i sadašnjih Pfizerovih zaposlenika i vladinih dužnosnika kako bi doznao kako je Pfizer, spašavajući milione života širom svijeta, usput osigurao takvu vrtoglavu zaradu. Lawrence Gostin, profesor sa Univerziteta u Georgetownu, kaže da su Pfizer i drugi proizvođači bili vrlo tvrdi u pregovorima jer su političari, pritisnuti hitnošću situacije, oklijevali s upuštanjem u navlačenje oko cijene.
"To čak nije ni njihova vakcina, nego BioNTechova, a činjenica da je sad univerzalno poznato kao Pfizerova, najveći je marketinški puč u historiji američke farmacije", smatra jedan neimenovani američki dužnosnik, sugovornik FT-a.
Za razliku od AstraZenece i Johnsona & Johnsona, Pfizeru nije palo na pamet da se odrekne zarade. Tako je ta kompanija odbila finansijsku pomoć američke vlade kako bi mogla u potpunosti zadržati kontrolu nad vakcinom, uključujući i ključno pitanje cijene. Kad je počela pregovore s američkom vladom početkom ljeta 2020. godine, firma je tražila stotinu dolara po dozi, tvrde ljudi upoznati s pregovorima. Bourla je bio, vrlo neobično, uključen u pregovore i lično zainteresiran za razgovor na svim instancama. Moncef Slaoui, čovjek američke administracije zadužen za nabavku vakcina, kaže da su razgovori bili toliko nabijeni emocijama da je u jednom trenutku Bourlu upozorio da će firma izgledati kao da je htjela profitirati na pandemiji koja se događa "jednom u stotinu godina".
Jedan bivši visokopozicionirani čovjek u Pfizerovu vodstvu tvrdi da se cijena formirala prema cijeni kompanijine vakcine protiv gripe koje košta oko 200 dolara. Gledajući cijenu pandemije za zdravstveni sistem, tržišno bi se moglo očekivati postavljanje cijene i na hiljadu dolara po dozi. No bilo je jasno da bi cijena i od stotinu dolara ugrozila Pfizerovu reputaciju, prokazavši ga kao pandemijskog profitera. Na koncu priče Pfizer se tako zadovoljio s 19,50 dolara po dozi, što je i dalje četiri puta skuplja varijanta od J&J-jevu vakcinu, koje dolazi u jednoj dozi, a pet puta skuplje od doze AstraZenecine vakcine.
Pritom stručnjaci kažu da uspjeh Pfizera dolazi u prvom redu zbog odličnih poteza vezanih za proizvodnju i distribuciju jer je ovaj proizvođač pokrenuo proizvodnju rashladnih kontejnera za prenošenje i skladištenje doza i općenito poduzeo sve da napravi skok u proizvodnji i suzbije proizvodne "čepove". Drugi proizvođači su zbog problema s proizvodnjom dogovorenih količina često morali pauzirati isporuku, pa se Pfizer uskoro nametnuo kao najpouzdaniji dobavljač i istisnuo konkurenciju.
"Političari su se jako opekli", kaže Gostin za FT. "Oni koji su pokušali ispregovarati bolju cijenu su politički ranjeni, pogotovo u EU gdje je bilo puno javne rasprave o ovom problemu. Zašto niste kompanijama dali što su tražile, pitali su građani", podsjeća Gostin, "sve kako bi doze bile raspoložive što prije i životi bili spašeni". To je i razlog zašto EU trenutno očekuje pet puta veći broj doza iz Pfizera nego iz Moderne, drugog mRNA proizvođača. A Pfizer je uspio i podići cijenu za dozu s 15,50 na 19,50 dolara, na što je predsjednica EK Ursula Von Der Leyen, koju su kritizirali zbog lošeg pregovaranja, poučena iskustvom brzo pristala. Pfizer je podigao cijenu doze u ugovorima za 2021. godinu i s Ujedinjenom Kraljevinom i Sjedinjenim Državama.
S druge strane, Pfizer je imao cijenu za siromašne zemlje. Oni s najtanjom lisnicom dobili su doze po 6,75 dolara, a oni srednje platežne moći između 10 i 11 dolara. Afrička unija tvrdi da su ove zemlje bezobrazno gurnute ustranu na početku pandemije. Dok su veliki i bogati pregovarali, mali nisu mogli ni doći do bilo koga u Pfizeru. Jarbas Barbosa iz Panameričke zdravstvene organizacije tvrdi da su Pfizerovi uvjeti bili "zlostavljački", i to u vrijeme zdravstvene krize, kad vlade nisu imale manevarskog prostora reći "ne".
Bivša direktorica u Pfizeru Susan Silberman priznaje da je kompanija znala da u inicijalnoj fazi neće moći zadovoljiti cijelu potražnju. Pregovori s Južnoafričkom Republikom bili su posebice napeti, piše FT. Bivši ministar zdravstva te zemlje Zweli Mkhize kaže da je Pfizer imao "nerazumne prohtjeve", zbog čega je isporuka kasnila. U jednom trenutku firma je od države tražila da za troškove eventualne kompenzacije garantira državnom imovinom, što je ministarstvo finansija odbilo. No Pfizer je ipak dobio da ne snosi odgovornost za troškove eventualnih civilnih tužbi te je tražio od vlade da financira fond za slučaj tužbi.
Fatima Hassan, šefica Inicijative za zdravstvenu pravdu u JAR-u, ističe da je vlada bila u lošoj poziciji za pregovore s advokatski dobro potkoženom kompanijom. Njena organizacija planira na sud kako bi se u javnosti objavili necenzurirani ugovori između Pfizera i vlade i saznalo što se sve tražilo i dalo.
Siromašne zemlje optužuju Pfizer i da je insistirao na nizu stavki vezanih za distribuciju i čuvanje vakcina te zbog toga otezao s dostavom, a istovremeno prodavao doze bogatim zemljama po višoj cijeni. Nisu, smatraju, bili jednaki u čekanju u redu za vakcine. Otezalo se namjerno jer je lukrativnije i politički isplativije bilo staviti bogate na početak reda. Čini se da se isto događa sad, kad su na redu booster doze.
Bilo kako bilo, Pfizer zadovoljno trlja ruke. Firma je pokrenula projekt "Nauka će pobijediti" namijenjen sumnjičavima prema vakcini jer će pad potražnje uskoro biti njihov veći problem od ispunjavanja svih narudžbi. Bourla trenutno piše knjigu o spektakularnom uspjehu kompanije. Pfizer je obavio dobar posao, u to nema sumnje. Geoffrey Porges, analitičar investicijske banke SVB Leerink, ističe da će finansijska moć Pfizera hraniti njegov rast još godinama. "Bio je to posao epohe", zaključio je Porges.
