Bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko govorio je za španski El Pais. Inzko je prije svega kazao da je ponosan na odluku o nametanju izmjene Krivičnog zakona, jer su Srbi i Hrvati godinama blokirali državni parlament da donese sličan zakon.
El Pais između ostalog piše: "Valentin Inzko izazvao je burne reakcije prošlog jula, samo sedmicu prije nego što je napustio funkciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Prema tzv. bonskim ovlaštenjima, kojim je visokim predstavnicima dopušteno da se zakoni nameću mimo Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine BiH, izmijenio je Krivični zakon da se zatvorom kazni veličanje ratnih zločinaca i negiranje genocida i zločina protiv čovječnosti".
"Dolazeći također iz zemlje u kojoj je bilo mnogo ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata i gledajući evropsku direktivu iz 2008. koja zahtijeva od država članica da donesu zakone protiv poricanja ili trivijalizacije genocida i ratnih zločina, to je jednostavno bilo logičan i obavezan korak. A kada su u pitanju žrtve rata i osuđeni ratni zločinci, tu ne može biti pregovora i kompromisa", rekao je Inzko.
El Pais navodi da je to bila najvažnija odluka visokog predstavnika u više od jedne decenije, a koja je ujedno izazvala najveću krizu u zemlji od izbijanje rata.
"Rukovodstvo bosanskih Srba, koje negira genocid u Srebrenici i relativizira druge zločine dokazane na međunarodnom sudu, pokrenulo je mapu puta za nezavisnost Republike Srpske, entiteta bosanskih Srba, s koracima poput obnove vlastite vojske ili sprječavanja djelovanja državne policije u entitetu", piše El Pais.
List dodaje da Inzko to što je čekao zadnji tren da donese izmjenu zakona, opravdava time što još nije bila donesena konačna presuda Ratku Mladiću, te da je za donšenje takve odluke, političarima dao mnogo prilika prethodnih godina.
"Očigledno su Hrvati i Srbi uvijek glasali protiv, tako da se to nije ostvarilo 26 godina. A da nije, možda bismo čekali još 26", rekao je Inzko. Insistira da je potreba za katarzom, mnogo važnija od kazne predviđene amandmanom.
"Da, to se dogodilo, srpski ili hrvatski narod ili Bošnjaci su dobri ljudi, ali neki konkretni ljudi su počinili zločine', imaju imena i prezimena. Nažalost, ta katarza još nije nastupila. Kada se ona desi bit će lakše gledati u budućnost. Ponosan sam na svoju odluku", rekao je Inzko.
Krizom sada bavi njegov nasljednik, bivši njemački ministar Christian Schmidt, navodi El Pais, dodajući da je Schmidt prošlog novembra upozorio na 'veoma realan' rizik da Bosna potone u nove "podjele i sukobe".
"Inzko, koji nije došao iz politike, već iz diplomatije, a bio je daleko najdugovječniji visoki predstavnik, uživa u penziji u austrijskom gradu Suetschach, u Koruškoj, iz kojeg govori za ovaj list. Oslobođen diplomatskih stega, on je više puta optužio rukovodstvo bosanskih Srba da je iskoristilo njegov amandman protiv poricanja kao 'izgovor' za bojkot državnih institucija i zalaganje za dugo maštanu secesiju", navodi list. Ističu da je Inzko frustriran zbog dvije stvari.
"Zbog nezainteresovanosti međunarodne zajednice, posebno Evropske unije, za Bosnu tokom njegovog mandata i ogorčenost na Milorada Dodika, lidera bosanskih Srba i danas jednog od trojice predsjednika BiH kojeg on prikazuje kao nepredvidivog populistu i oportunistu", piše španski list.
"Bit će mu teško da se vrati, ali sa njim se nikad ne zna. Također se u prošlosti ponašao kao kameleon. Ovaj put mislim da je prešao Rubikon, da je prešao previše crvenih linija da bi se vratio nazad, iako će na kraju uraditi ono što predsednik Srbije Aleksandar Vučić odluči", tvrdi Inzko.
Geostrateška situacija ranije je bila drugačija jer su za BiH Rusija i Kina bile manje zainteresovane, smatra Inzko. Dodaje da je međunarodna zajednica vremenom napustila robusniji pristup, te u posljednje vrijeme nisu stvorene nove institucije niti doneseni važni zakoni, prenosi Onasa.
"Posljednja dva njemačka ministra vanjskih poslova posjetila su Mali, što je naravno razumno, jer tamo imaju trupe, ali nikada BiH. Međutim, Mali je u Africi, a BiH u Evropi. Evropska sigurnost počinje na Balkanu. Ako pogledate napade u Briselu, Molenbeek (2016), Bataclan (Pariz, 2015) ili Beč (2020), oružje je uvijek dolazilo sa ili preko Balkana, a u slučaju Beča, i napadač također", pojasnio je Inzko za El Pais.
Inzko smatra da je ulogu visokog predstavnika i dalje neophodna, sve dok zemlja nepovratno ne bude na putu prema Evropskoj uniji. Ipak, zalaže se za prihvatanje novog pristupa, u kojem određene akcije lokalnih lidera imaju posljedice, bilo da se radi o korupciji ili blokadi države institucije.
Na kraju je rekao da nije moguće zauvijek izbjegavati sukobe i da je pogrešno misliti da zamrznuti konflikti ostaju zauvijek zamrznuti.
