Nakon što je Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH i pripadnik secesionističkog SNSD-a Milorada Dodika koji provode udar na ustavni poredak BiH, nakon sastanka s Gertom Jan Koopmanom, generalnim direktorom Direktorata Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju, u režimskim medijima u RS pokušao svojim izjavama dezavuisati javnost na način da je sastanak s Koopmanom pokušao predstaviti kao podršku onom što rade vladajuće strukture u RS, Raport je od Delegacije Evropske unije u BiH tražio komentar o nekim od izjava Amidžića nakon sastanka s Koopmanom.
Prevashodno, Raport je tražio komentar na Amidžićevu ocjenu „da je na sastanku potvrđena činjenica da prilikom kretanja ka EU RS ne treba da odustaje od svog nacionalnog identiteta i vrijednosti.“
Jasna osuda prijetnji ustavnom poretku BIH
Podsjećamo, u kontekstu aktuelnih dešavanja u BiH i svemu onom što SNSD radi na razgradnji države BiH, veoma je upitno šta zvaničnici te stranke smatraju u ovom trenutku „vrijednostima“, a imajući u vidu i da se RS ne kreće sama ka Evropskoj uniji, nego isključivo kao neodvojivi dio Bosne i Hercegovine ova Amidžićeva izjava je itekako sporna.
Ferdinand Koenig, glasnogovornik Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH u odgovoru za Raport je naveo da je posjeta Gerta Jan Koopmana, generalnog direktora Direktorata Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju BiH bila usmjerena na doprinos smirenju trenutne političke krize u zemlji.
"Evropska unija je nedvosmisleno predana teritorijalnom integritetu, suverenitetu i ustavnom poretku Bosne i Hercegovine. Tokom razgovora s bh. sagovornicima, kao i u objavi na 'X' objavljenoj nakon posjete, generalni direktor Koopman bio je jasan u osudi neprihvatljivih prijetnji ustavnom poretku Bosne i Hercegovine i vladavini prava.
Posjeta glavnog direktora Koopmana bio je usredotočena na to kako put prema EU i Plan rasta mogu podržati deeskalaciju trenutne političke krize u zemlji.
U tom cilju on se sastao s političkim akterima iz institucija Bosne i Hercegovine, konkretno, predsjedavajućom Vijeća ministara Borjanom Krišto, ministrom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedinom Konakovićem, ministrom finansija i trezora Srđanom Amidžićem, ministrom komunikacija i prometa Edinom Fortom i zamjenikom predsjedavajućeg Doma naroda Draganom Čovićem.
Iskoraci na putu ka EU i reforme neophodne za napredak ostaju najbolja garancija prosperiteta i stabilnosti u Bosni i Hercegovini.
Stoga je ključno da svi kanali za dijalog ostanu otvoreni u cilju iznalaženja rješenja za trenutnu krizu, a da se pritom nikada ne ugroze temeljne vrijednosti, uključujući poštivanje Ustava Bosne i Hercegovine i vladavine prava“, naveo je u odgovoru za Raport, Ferdinand Koenig, glasnogovornik Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH.
S obzirom na to da je Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora nakon sastanka s Gertom Jan Koopmanom, generalnim direktorom Direktorata Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju, pokušao predstaviti da o trenutnoj ulozi OHR-a evropski zvaničnik i on imaju isti stav, Raport je u Delegaciji EU u BiH pitao i da prokomentiraju Amidžićevu izjavu „da je razgovarano i o ulozi i visokih predstavnika u BiH i da je jasno rečeno da na mapi evropskog puta nema OHR-a“ .
EU: Mandat OHR-a nije završen
Međutim, iz Delegacije EU u BiH su jasno poručili da smatraju da u ovom trenutku mandat OHR-a nije završen, što je ogromna razlika u odnosu na Amidžićeve tvrdnje.
„Što se tiče stajališta Evropske unije o Uredu visokog predstavnika, dugogodišnji je stav EU da je opsežan međunarodni nadzor nespojiv s članstvom u EU. Ipak, u ovom trenutku mandat OHR-a nije završen”, zaključio je u odgovoru za Raport Ferdinand Koenig, glasnogovornik Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH.
Podsjećamo, Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) još ranije je utvrdio zahtjeve koje organi BiH trebaju ispuniti prije zatvaranja OHR-a, a koje su prihvatile i vlasti u našoj zemlji.
Tada je jasno definirano da će se Ured visokog predstavnika (OHR) u BiH zatvoriti kada BiH, između ostalog, nađe prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između države i drugih nivoa vlasti, kao i rješenje za vojnu imovinu, potpunu provedbu Konačne odluke za Brčko, zaživljavanje vladavine prava i uspostava fiskalne održivosti uz punu provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma.
Jasno je da su ciljevi Milorada Dodika i SNSD-a da „istjeraju“ OHR prije ispunjenja ovih ciljeva kojima se oni najviše protive i opstruiraju ih, pa pokušavaju OHR „eleminisati“ i u fazi početnog puta BiH ka EU pokušavajući na taj način ove uvjete ostaviti neispunjenje.
