Rezolucija o Srebrenici

Panika u RS zbog rezolucije o Srebrenici dostiže vrhunac: Bespomoćni u UN-u, najavljuju krivične protiv Konakovića i Lagumdžije

Nova Rezolucija o genocidu u Srebrenici, kojom bi se, između ostalog, moglo zahtijevati da se 11. juli obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na genocid, izazvala je oštre reakcije u bh. entitetu Republika Srpska kao i u Srbiji.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će nakon usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici uslijediti “zahtjevi za ukidanje Republike Srpske i da Beograd plati ratnu odštetu”, ali nije ponudio dokaze za njegove tvrdnje.

Podsjetimo, Srbija kao i entitetski čelnici RS priznaju da je u Srebrenici počinjen zločin, ali odbijaju prihvatiti da se radi o genocidu.

Nakon što je Vučić rekao da će ići u New York kako bi pokušao izlobirati neusvajanje rezolucije, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović poslala je pismo preko ambasadora Srbije u UN-u kojim pokušava izlobirati da članice UN-a ne podrže Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

Pisma je na X-u objavio Ivica Puljić, bosanskohercegovački novinar koji živi i radi u Washingtonu.

"Pismo koje je Željka Cvijanović poslala 3. aprila šefu misije Srbije pri UN-u, Nemanji Stefanoviću s traženjem da ga on podijeli misijama i tajništvu svjetske organizacije. Gospođa Cvijanović je u potpunosti ignorirala BiH misiju pri UN-u, ali nije oklijevala kritizirati BiH misiju", naveo je Puljić.

Također, Puljić je objavio i pismo koje je ambasador Srbije poslao svim članicama i glavnom sekretaru UN-a, a koje sadrži pismo Cvijanović od 3. aprila o mogućoj rezoluciji o Srebrenici koje ona nije poslala BiH misiji pri UN-u, nego misiji Srbije pri ovoj organizaciji.

Uprkos dokazima, Srna tvrdi kako je stalna misija BiH pri UN "ignorisala pismo koje je prethodno poslala Željka Cvijanović povodom rezolucije o Srebrenici i nije ga proslijedila organima UN i misijama država članica, za razliku od pisma Bećirovića koje je uredno proslijeđeno".

Ako se ove informacije ispostave kao tačne i ukoliko i pismo Želje Cvijanović ne bude u najhitnijem roku proslijeđeno na zadate adrese, iz njenog Kabineta rečeno je da će podnijeti krivičnu prijavu protiv ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića i ambasadora BiH pri UN Zlatka Lagumdžije.

Srna podsjeća da je ministar Konaković prethodno rekao da MVP šalje u proceduru zvanične stavove Predsjedništva BiH, a ne šalje pojedinačne akte i dopise bilo kojeg člana Predsjedništva BiH.

"Znajući za moguće manipulacije, Kabinet Želje Cvijanović poslao je pismo i direktno organima UN i misijama država članica", piše Srna.

"Od nadležnih organa tražićemo da utvrde da li je u pogledu pojedinačnih pisama članova Predsjedništva postojao različit tretman, odnosno da li je pismo bošnjačkog člana proslijeđeno na navedene adrese, dok to nije učinjeno sa pismom koje je uputila srpski član Predsjedništva. Takođe, biće neophodno utvrditi i da li je šef misije BiH pri UN postupao na osnovu akta Predsjedništva ili je to učinio samoinicijativno", naveli su iz Kabineta Željke Cvijanović.

"Međutim, to ne znači da će diskriminacija, zloupotrebe, neustavno i nezakonito djelovanje MVP-a i Stalne misije BiH pri UN proći bez posljedica", poručili su iz Kabineta.

Podsjetimo, član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović saopćila je da je uputila 4. aprila pismo svim šefovima misija država članica UN, kao i generalnom sekretaru UN Antoniju Guteresu i predsjedniku Generalne skupštine Denisu Frensisu.

U pismu Željke Cvijanović se, između ostalog, navodi da je ambasador BiH pri UN-u Zlatko Lagumdžija jednostrano pokrenuo korake za podnošenje rezolucije u Srebrenici na Generalnoj skupštini UN-a i da iako prepoznaje značaj rješavanja takvih pitanja mora naglasiti da je akcija poduzeta bez odgovarajućeg ovlaštenja i uz kršenje ustavnog okvira BiH.

Očekuje se da će Rezolucija o genocidu u Srebrenici biti na dnevnom redu Generalne skupštine UN-a do kraja aprila, tačnije od 25. do 30. aprila.

Kako bi prošla i bila usvojena, potrebno je dvije trećine glasova zemalja članica, to jeste ukupno 129 od 193 članice UN-a.