posthumno

Iz štampe izašla knjiga ‘Razgovori s precima’ Zdenka Lešića

Knjiga „Razgovor s precima“ sačinjena od tekstova iz književne ostavštine profesora i akademika Zdenka Lešića (1934. – 2018.), posthumno je objavljena u izdanju „Svijetla riječi“, izdavačke kuće Franjevačke provincije Bosne Srebrene.

Urednik i priređivač knjige je književnik Željko Ivanković.

Ivanković je kazao da je knjiga Zdenka Lešića formalno podijeljena na dva dijela: Razgovor s precima i Pripovjedači i njihove priče.

"Jer, bilo da piše o pjesnicima ili prozaicima, autor razgovara s piscima i njihovim djelima, čvrsto usidrenim u kontekst, u vrijeme, te društveni i kulturni ambijent", kazao je Ivanković.

U knjizi „Razgovor s precima„ nalaze se tekstovi o Edhemu Mulabdiću, Mileni Mrazović, Božidaru Čeroviću, Svetozaru Ćoroviću, Petru Kočiću, Narcisu Jenku, Isaku Samokovliji, Hamzi Humi i Ćamilu Sijariću, dok su u dijelu knjige o pjesnicima zastupljeni Ivan Franjo Jukić, Silvije Strahimir Kranjčević, Tin Ujević, Miroslav Krleža, Antun Branko Šimić, Gustav Krklec, Nikola Šop, Ivan Goran Kovačić i Ilija Ladin.

"To je knjiga iz autorove ostavštine, njegovi posljednji tekstovi pisani za reviju Svjetlo riječi i u njoj objavljivani sve do njegove smrti. Vrijedna knjiga za izdavača kojom se odaje hommage petoj obljetnici smrti Zdenka Lešića. I ma koliko je u knjizi riječ o kratkim i za relativno širu publiku popularno pisanim tekstovima, pažljivom čitatelju i znalcu književnosti neće promaknuti da se tu ipak radi o nekoj vrsti mikroeseja koje je pisao vrsni znalac književnosti. Lakoća i čitljivost napisanog potvrđuju autorovu kompetenciju i sposobnost uobličenja i najkompleksnijih književno-povijesnih i književno-kritičkih znanja", odvukao je Ivanković.

Zdenko Lešić jedan od naznačajnijih teoretičara književnosti, posljednjih je godina života, to jest do samog kraja života bio aktivan,pa tako i redoviti suradnik mjesečnika „Svijetlo riječi“ u kojemu je pisao o piscima koji su mu po nečemu naročito bili bliski ili barem dovoljno intrigantni.

Ivanković navodi da se u knjizi „Razgovor s precima“ spominje ukupno osamnaest književnih imena u rasponu od 110 godina, od rođenja najstarijeg Jukića, do najmlađeg Ladina, te da je ovo na neki način i mala povijest prozne književnosti BiH i neka vrsta Lešićeve intimne pjesničke antologije.