Bio je to buran mjesec za Izrael. Nikada prije jevrejska država nije bila pod tako intenzivnim i trajnim međunarodnim pritiskom sa više frontova zbog svoje politike prema Palestincima.
Ove sedmice, izraelski premijer Benjamin Netanyahu pridružio se redovima svjetskih lidera označenih kao međunarodni parije kada je postao meta Međunarodnog krivičnog suda, čiji tužilac traži nalog za hapšenje protiv njega i njegovog ministra odbrane Yoava Gallanta zbog sumnje da su počinili ratne zločine i zločine protiv čovječnosti tokom izraelskog rata u Gazi.
Sud je ranije tražio naloge protiv Sudana Omara Al Bašira, Vladimira Putina iz Rusije i Moamera Gadafija iz Libije.
A u petak je Međunarodni sud pravde (ICJ) naredio Izraelu da odmah zaustavi svoju kontroverznu vojnu operaciju u gradu Rafah na jugu Gaze, rekavši da je humanitarna situacija tamo "katastrofalna" i da se očekuje da će se "još intenzivirati".
Sedam mjeseci nakon što je Hamas napao Izrael, ubivši oko 1.200 ljudi i uzevši 250 talaca, izraelski rat odmazde nije uspio da postigne svoje ciljeve. Najviši lideri Hamasa i dalje su na slobodi, a 125 talaca ostaje zarobljeno u enklavi. Gaza je sada u ruševinama i više od 35.000 Palestinaca je poginulo tokom izraelskog napada.
Pritisak na Izrael da okonča rat raste sa svih strana: kampusa američkih koledža, međunarodnih sudova, američkih poznatih ličnosti, zapadnih saveznika Izraela, pa čak i porodica izraelskih talaca.
Ali najznačajnija od njih mogla bi biti pravna i diplomatska akcija poduzeta protiv Izraela ovog mjeseca.
Izraelski zvaničnici se trude da obuzdaju posljedice. Optužili su kritičare za antisemitizam i obećali da neće popustiti pred međunarodnim pritiskom.
„Čak i ako je Izrael primoran da stoji sam, mi ćemo stajati sami i nastavit ćemo snažno udarati svoje neprijatelje do pobjede“, izjavio je Netanyahu u vatrenom govoru na ceremoniji otvaranja Dana sjećanja na holokaust ovog mjeseca.
Palestinska državnost
Godinama su se izraelski zvaničnici protivili jednostranom priznanju palestinske državnosti, strahujući da bi to omogućilo Palestincima da izvedu Izrael pred međunarodne sudove i oslabili njegovu poziciju u budućim mirovnim pregovorima.
Palestinci stoga nisu uspjeli steći punopravno članstvo u Ujedinjenim narodima zbog prigovora SAD-a, najbližeg saveznika Izraela i primarnog branioca na svjetskoj sceni. Međutim, neobavezujuće glasanje na Generalnoj skupštini UN-a 10. maja pokazalo je ogromnu međunarodnu podršku nezavisnoj palestinskoj državi, ostavljajući SAD i nekoliko izraelskih saveznika izolovanim. Izrael i SAD smatraju da bi palestinsku državu trebalo uspostaviti samo putem dogovora.
Ali kako Izrael i dalje odbija mogućnost palestinske nezavisnosti, neke su države odlučile djelovati neovisno.
Ove sedmice, Irska, Španija i Norveška najavile su planove za formalno priznavanje palestinske države, rekavši da se nadaju da će taj potez potaknuti druge evropske nacije da slijede njihov primjer.
„Živimo u vremenu svjetske istorije u kojem je ulaganje minimuma i herojsko i nedovoljno. Zato ne možemo stati”, rekla je potpredsjednica španske vlade Yolanda Díaz u videu objavljenom na njenoj X stranici. "Palestina će biti slobodna od rijeke do mora", dodala je, koristeći propalestinski protestni slogan za koji Izrael kaže da poziva na njeno uništenje, optužbu koju odbijaju oni koji je koriste.
Taj potez izazvao je brzu osudu Izraela, koji je opozvao svoje ambasadore iz sve tri zemlje.
Osim međunarodnih napora da se okonča rat, Netanyahu je također pod intenzivnim domaćim pritiskom da postigne dogovor s Hamasom o vraćanju talaca. Pošto su pregovori o primirju talaca zaustavljeni, rođaci zarobljenika vrše pritisak na premijera da se vrati pregovorima.
Ove sedmice, porodice sedam izraelskih vojnika koje je zarobio Hamas objavile su grafičke snimke njihove otmice kako bi izvršile pritisak na vladu da osigura njihovo oslobađanje.
Ali bilo je znakova da bi se razgovori mogli nastaviti. Izraelski ratni kabinet je u četvrtak naložio pregovaračkom timu zemlje da nastavi razgovore, ne govoreći kada će se oni održati, a direktor CIA-e Bill Burns otputovao je u Evropu da pokuša da vrati dogovor na pravi put, rekao je američki zvaničnik za CNN, dodajući da su Izraelci "veoma angažovani".
Problem za saveznike Izraela
Slučajevi izneseni pred ICJ i ICC testirali su privrženost zapadnih država međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima dok se bore da upravljaju sve većim pravnim postupcima protiv svog saveznika na ovim sudovima.
Ovo je stvorilo razdor između zapadnih saveznika Izraela i rastuće koalicije zemalja globalnog juga koje obuhvataju Aziju, Afriku i Južnu Ameriku, koje su sve glasnije u svojim pozivima da se Izrael smatra odgovornim za svoje postupke u Gazi.
U nedavnom slučaju pred ICJ-om, Njemačka je bila primorana da brani svoju prodaju oružja Izraelu od optužbi za „omogućavanje genocida“ koje je iznijela Nikaragva. Uprkos pritiscima, sud je odbio zahtjev za trenutnim prekidom njemačkog izvoza oružja u Izrael.
U međuvremenu, odluka MKS-a da nastavi sa hapšenjem Netanyahua i Gallanta podijelila je zapadne saveznike Izraela.
U intervjuu sa CNN-ovom Christiane Amanpour, Karim Khan, tužilac MKS-a, ispričao je razgovor s višim liderom koji je primijetio: "Ovaj sud je izgrađen za Afriku i za nasilnike poput Putina", naglašavajući složenost oko međunarodnih pravnih postupaka.
Dok su SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo osudile taj potez, evropske zemlje poput Francuske, Njemačke i drugih potvrdile su nezavisnost suda i nisu isključile mogućnost hapšenja izraelskih zvaničnika ako uđu na njihovu teritoriju nakon izdavanja naloga.
Sud također traži naloge protiv trojice najviših zvaničnika Hamasa: Ismaila Haniyeha, Yahye Sinwara i Mohammeda Deifa. Sudsko vijeće MKS-a još uvijek razmatra da li da izda ove naloge.
Odgovor na zahtjev za nalogom bio je posebno žestok u američkom Kongresu, gdje je u toku dvostranački pokušaj kažnjavanja MKS-a, potencijalno uključujući i sankcije. Američki državni sekretar Antony Blinken planira raditi s Kongresom na zakonodavstvu za kažnjavanje MKS-a.
“Ako to urade Izraelu, mi smo sljedeći”, rekao je republikanski senator Lindsey Graham, koji je predvodio napore protiv Međunarodnog kaznenog suda u Kongresu, na saslušanju u Senatu ove sedmice – podsjetnik da koliko god da je Izrael pod pritiskom, on i dalje ima jednog veoma moćnog prijatelja.
