ESKALACIJA NA BLISKOM ISTOKU

Izraelci čekaju Netanyahuov odgovor na iranski napad dok svijet poziva na uzdržanost

Izraelci čekaju na vijest o tome kako će premijer Benjamin Netanyahu odgovoriti na prvi direktan napad Irana u historiji, dok je međunarodni pritisak za uzdržanost rastao u jeku straha od eskalacije sukoba na Bliskom istoku.

Netanyahu je u ponedjeljak sazvao svoj ratni kabinet po drugi put u manje od 24 sata kako bi odmjerio odgovor na iranski napad tokom vikenda, saopćio je izvor iz vlade. Načelnik vojnog štaba Herzi Halevi kazao je da će Izrael odgovoriti. Nije pružio detalje.

"To lansiranje tolikog broja projektila, krstarećih projektila i dronova na izraelsku teritoriju naići će na odgovor", izjavio je on u zračnoj bazi Nevatim na jugu Izraela, koja je pretrpjela određenu štetu u napadu u subotu navečer.

Mogućnost izraelske odmazde uznemirila je brojne Irance koji već trpe ekonomske posljedice i strožiju društvenu i političku kontrolu od protesta 2022-23. godine.

Iran je pokrenuo napad u znak odmazde za, kako tvrdi, izraelski zračni napad 1. aprila na sjedište njegove ambasade u Damasku, i signalizirao je da ne traži dalju eskalaciju. Iako napad nije izazvao smrtne slučajeve i imao je ograničenu štetu, povećao je strah od otvorenog ratovanja između dugogodišnjih neprijatelja i podstaknuo zabrinutost od širenja nasilja ukorijenjenog u ratu u Gazi.

Američki predsjednik Joe Biden poručio je Netanyahuu tokom vikenda da Sjedinjene Države, koje su pomogle Izraelu da otupi iranski napad, neće učestvovati u izraelskom kontraudaru.

Otkako je u oktobru počeo rat u Gazi, izbili su sukobi između Izraela i proiranskih grupa u Libanu, Siriji, Jemenu i Iraku. Izrael je saopćio da su četiri njegova vojnika tokom noći ranjena stotinama metara unutar libanske teritorije. Čini se da je to prvi takav poznati incident otkako je izbio rat u Gazi, iako je bilo nekoliko razmjena vatre između Izraela i libanonske oružane grupe Hezbollah.

"Na rubu smo ponora i moramo se odmaći od njega. Morat ćemo nagaziti kočnice i krenuti unazad", izjavio je Josep Borrell, šef evropske diplomatije, za špansku radio stanicu Onda Cero.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i britanski ministar vanjskih poslova David Cameron uputili su slične apele. Washington i generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres također su pozvali na uzdržanost. Portparol za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby odbio je u ponedjeljak reći da li je Biden pozvao Netanyahua u razgovorima u subotu navečer da bude uzdržan u odgovoru Iranu.

"Ne želimo da vidimo rat sa Iranom. Ne želimo da vidimo regionalni sukob", kazao je Kirby na brifingu, dodajući da je na Izraelu da odluči “hoće li i kako će odgovoriti”. Američki ministar odbrane Lloyd Austin, u razgovorima u ponedjeljak s kolegama na Bliskom istoku i u Evropi, rekao je da "iako Sjedinjene Države ne traže eskalaciju, mi ćemo nastaviti braniti Izrael i američko osoblje", saopćio je Pentagon.

Rusija se suzdržala od javne kritike svog saveznika Irana, ali je također pozvala na suzdržanost.

"Daljnja eskalacija nije ni u čijem interesu", izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Kina je saopćila kako vjeruje da bi Iran mogao "dobro riješiti situaciju i poštedjeti regiju daljnjih previranja", istovremeno štiteći svoj suverenitet i dostojanstvo.

Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi poručio je svom iranskom kolegi Hosseinu Amir-Abdollahianu u telefonskom razgovoru u ponedjeljak da Kina također cijeni iranski stav da ne cilja na regionalne i susjedne zemlje, navodi zvanična novinska agencija Xinhua u utorak.

Iran je pojačao napade nakon ubistva 1. aprila u Damasku sedam oficira Iranske revolucionarne garde, među kojima dvojicu viših zapovjednika. Izrael nije ni potvrdio ni demantovao izvođenje napada, prenosi Reuters.