U Bosni i Hercegovini iz godine u godinu raste uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, pa je tako u prošloj godini zabilježen deficit od 3,5 milijardi KM i pokrivenost uvoza izvozom od tek 23 posto.
Pokazala je ovo i Analiza trgovinske razmjene poljoprivredno- prehrambenih proizvoda BiH sa svijetom za 2023. godinu koje je uradilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH .
„Iako je ukupan obim trgovinske razmjene poljoprivredno prehrambenim proizvodima u stalnom porastu izvoz stagnira na nivou od milijardu KM posljednje dvije godine, dok uvoz raste i dostigao je vrijednost od 4,5 milijarde KM u 2023. godini. „- navodi se u Analizi.
Ovi poražavajući podaci ukazuju na visoku osjetljivost BiH na nagle promjene i poremećaje u trgovini hranom.Razlog tome, navodi se u Analizi leži i u činjenici što se poljoprivredni sektor u BiH do sada nije modernizovao prije svega u razvojnom dijelu, niti je konkurentan.
Najviše se izvozi ulje od suncokreta,ali u manjem obimu nego ranijih godina
„Kod proizvođača i prerađivača postoji nedostatak poznavanja i razumijevanja standarda kvaliteta, te ograničen pristup i korištenje inovacijskih i/ili modernih tehnologija u poljoprivrednoj i prerađivačkoj praksi. Osim toga, BiH ne proizvodi dovoljno hrane da bi zadovoljila potrebe sopstvenog stanovništva i nedostaje joj dovoljnih količina sirovina za preradu zbog čega uvozi gotovo sve vrste poljoprivrednih proizvoda.“- stoji u Analizi MVTEO BIH.
Oko 40 posto ukupnog izvoza iz BiH na inostrano tržište čine gotovi proizvodi poput mlijeka, keksa, pripremljeni ili konzervirani proizvodi od kokošijeg mesa, voda, smrznute maline, kečap, vafli i oblande, suncokretovo ulje i drugo.
„Vodeći izvozni proizvod je i dalje ulje od sjemena suncokreta koji je zabilježio pad izvoza za 19 posto tokom 2023. godine. Manji izvoz je evidentan i u izvozu bijelog šećera i to za 40 posto, smrznute maline za 34 posto, pripremljenih ili konzerviranih proizvoda od kokošijeg mesa za devet posto, i mlijeka za osam posto.“- navedeno je u Analizi.
Evropska unija je tradicionalno ključni trgovinski partner BiH. Oko 55 posto uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u BiH je uvezeno iz Evropske unije, dok se na tržište Evropske unije iz BiH plasira oko 46 posto ukupnog izvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda.
Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 19 posto, dok se spoljnotrgovinski deficit sa EU konstantno povećava iz godine u godinu te je dostigao vrijednost od dvije milijarde KM u toku 2023. godine.
Najveća robna razmjena sa Hrvatskom i Srbijom
Oko 85 posto ukupnog uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Evropske unije na tržište BiH je uvezeno iz Hrvatske, Njemačke, Italije, Poljske, Mađarske, Nizozemske, Austrije i Slovenije. Oko 84 posto ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda se iz BiH izveze u top pet zemalja i to Hrvatsku, Njemačku, Italiju, Sloveniju i Austriju, i u nešto manjim iznosima u Švedsku i Francusku.
U Analizi se navodi da su tradicionalno članice CEFTA-e, i to prvenstveno Srbija, najznačajniji trgovinski partner BiH kada je riječ o trgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Iz BiH je na tržište CEFTA-e tokom 2023. godine izvezeno oko 41 posto od ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, dok je uvezeno oko 29 posto.
Deficit u razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda između Bosne i Hercegovine i CEFTA-e u 2023. godini je iznosio 865 miliona KM, a pokrivenost uvoza izvozom 32 posto.
Oko 89 posto ukupnog uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz CEFTA zemalja se uvozi iz Srbije, na drugom mjestu je Republika Sjeverna Makedonija sa šest posto u ukupnom uvozu, zatim Albanija i Crna Gora sa dva posto, Kosovo 0,6 posto i Moldavija oko 0,5 posto.
Pad izvoza u Tursku, a rast uvoza iz te zemlje u BiH
Visoka stopa inflacije i enorman rast cijena hrane u Turskoj tokom pandemije i post-pandemijskom periodu uticale su na pad potražnje, a posljedično i na značajno smanjenje izvoza kako primarnih tako i prerađenih proizvoda iz BiH u Tursku.
"Ukupna vrijednost izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz BiH na tržište Turske u 2023. godini je iznosila 41 miliona KM i za 27 posto je manja u poređenju sa prethodnom godinom. Istovremeno, uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Turske je dostigao rekordnu vrijednost od 148 miliona KM i zabilježio je povećanje od 14 posto. S obzirom da je izvoz značajnije smanjen, a uvoz povećan deficit je dostigao vrijednost od 107 miliona KM i veći je za devet psoto nego prethodne godine. „- istaknuto je u Analizi MVTEO.
Među državama iz ostatka svijeta u koje se najviše izvezlo poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u 2023. godini su Izrael i to 26 psoto, Ujedinjeni Arapski Emirati 17 posto, SAD 11 posto, Jordan osam posto i Saudijska Arabija šest posto.
Rusija je duži niz godina bila na prvom mjestu kada je riječ o izvozu poljoprivredno prehrambenih proizvoda, navodi se u Analizi.
Premda se često ističe da BiH slijedi EU u pogledu sankcija prema Rusiji, u Analizi MVTEO stoji da je u prošloj godini u Rusiju izvezeno roba vrijednsoti oko dva miliona KM.
„Ukrajinska kriza, otežani uslovi transporta i značajan rast cijena transporta negativno su uticali na izvoz svježeg voća i povrća na rusko tržište što je rezultiralo izvozom od svega dva miliona KM tokom 2023. godine“.- stoji u analizi MVTEO.
Najviše uvezeno goveđeg mesa
Top deset proizvoda koji čine oko 40 posto ukupnog izvoza čine gotovi proizvodi poput mlijeka, keksa, pripremljeni ili konzervirani proizvodi od kokošijeg mesa, vode, smrznute maline, kečap, vafli i oblande, suncokretovo ulje. Također, i na strani uvoza uglavnom su zastupljeni gotovi proizvodi poput vode, cigareta, piva, zatim primarni proizvodi poput pšenice, svježeg ili rashlađenog goveđeg mesa, šećera za rafinisanje i suncokretovog sjemena .
Poljoprivredno-prehrambeni proizvodi koji su najzastupljeniji u uvozu u 2023. godini su goveđe meso čija je vrijednost uvoza iznosila 150 miliona KM i veća je u odnosu na prethodnu godinu za 15 posto, zatim vode, uključujući mineralne i gazirane sa dodatim šećerom ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju sa vrijednošću uvoza od 130 miliona KM kod koje je zabilježen porast uvoza za 15 posto u poređenju sa prethodnom godinom, zatim cigarete čija je vrijednost uvoza od 121 milion KM veća za 36 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Na četvrtom mjestu je pivo od slada sa vrijednošću uvoza od 115 milion KM i bilježi porast uvoza za 25 posto u poređenju sa prethodnom godinom;
Pad uvoza je zabilježen kod pšenice. Evidentno je da se uvoz pšenice povećavao kontinuirano od 2019. godine kada je iznosio 116 miliona KM, zatim porastao na 180 miliona KM u 2022., da bi potom uslijedio pad uvoza na 104 miliona KM u 2023. godini.
Top 10 proizvoda u razmjeni s Hrvatskom
Hrvatska je i dalje vodeći trgovinski partner BiH kada je riječ o uvozu ali i izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
Tokom 2023. godine iz Hrvatske je u BiH uvezeno poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 565 miliona KM, dok je iz BiH na tržište Hrvatske izvezeno poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 183 miliona KM.
Uvoz je za bilježio rast od tri psoto, a izvoz svega posto u odnosu na prethodnu godinu. Bez obzira na povećanje izvoza, vrijednost uvoza iz Hrvatske je i dalje veća u prosjeku za 300 miliona KM što dovodi i do pojave deficita koji je u 2023. godini dostigao vrijednost od 382 miliona KM.
Struktura proizvoda koji se uvoze i izvoze se nije značajno mijenjala ni u 2023. godini. Top deset poljoprivredno-prehrambenih proizvoda sa najvećim vrijednostima uvoza iz Hrvatske u 2023. godini su: pivo dobijeno od slada u flašama za koje je izdvojeno 35 miliona KM, vode (mineralne i gazirane) sa dodatim zaslađivačima ili aromama 30 miliona KM, cigarete koje sadrže duhan 24 miliona KM, suncokretovo sjeme 16 miliona KM, pšenica 15 miliona KM, umaci i preparati za umake-ostalo 14 miliona KM, ostali prehrambeni proizvodi 12 miliona KM i čokolada i ostali proizvodi koji sadrže kakao 12 miliona KM, supe i čorbe 11 miliona KM, te vafle i oblande 11 miliona KM.
Top deset poljoprivredno-prehrambenih proizvoda sa najvećim vrijednostima izvoza iz BiH u Hrvatsku u 2023. godini su:
Vode (mineralne vode i gazirane vode), zatim pekarski proizvodi ,pšenica koja je izvezena u vrijednosti od 8 miliona KM i takođe bilježi rast izvoza za 28 posto, a sir je proizvod koji je zabilježio značajno povećanje izvoza i to za 110 posto u poređenju sa vrijednošću izvoza iz prethodne godine.
Bezalkoholna pića sa vrijednošću izvoza od 6 miliona je takođe zabilježio povećanje od 23 posto, te sadnice povrća i jagoda sa ostvarenom vrijednošću izvoza od 5 miliona KM kod kojih je zabilježeno povećanje od 18 posto.
Što se tiče izvoza jedino povećanje je zabilježeno u plasmanu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Njemačku i to za 24 posto, dok je prema drugim izvoznim destinacijama zabilježeno značajno smanjenje i to u Austriju za 54 posto, u Francusku za 22 posto, te Italiju i Sloveniju gdje je došlo do smanjenja izvoza za 11 posto, navodi se u analizi MVTEO BiH.
