Svijet

Je li ovo nova Jugoslavija?

"Rat u Jugoslaviji počeo je s govorima, političkim nesuglasicama i manjim sukobima. Nastavio se i rastao dijelom zbog neaktivnosti međunarodne zajednice. Sada je vrijeme da međunarodna zajednica pokrene konkretnije diplomatske poteze za osiguravanje mira u Etiopiji. Nikada nije kasno za naučiti lekcije iz historije", napisala je u svom komentaru ovog tjedna za Politico Arminka Helić, konzervativna političarka i članica britanskog Doma lordova i bivša posebna savjetnica britanskog ministra vanjskih poslova William Hague od 2010. do 2014. godine.

Helić je uticajna političarka u Velikoj Britaniji koju je kraljica Elizabeta II. 2014. imenovala barunicom. U Britaniju je došla 1992. godine sa sestrom Tahirom kao izbjeglica te je diplomirala na Oxfordu. U svom komentaru na Politicu, koji je izazvao mnogo reakcija, usporedila je situaciju u Jugoslaviji pred i tokom raspada i današnju situaciju u Etiopiji gdje bukti žestoki rat koji bi, također, mogao dovesti do raspada države.

"Etiopski premijer Abiy Ahmed nedavno je kazao da se njegova država suočava s neprijateljem 'koji je rak za Etiopiju'. Usporedio je svoje protivnike Narodni oslobodilački front Tigraja s 'invazivnim korovom' koji treba "iskorijeniti na način da više nikada ne raste'. Dodao je i da 'kada iskorijenimo korov, poduzet ćemo sve moguće mjere da ne oštetimo žito'", napisala je u komentaru Helić.

'I u Jugoslaviji slična retorika bila je predigra za rat'

"Prije 30 godina, u državi moga rođenja, Jugoslaviji, slična dehumanizirajuća retorika bila je predigra za etničko čišćenje i genocid. Nema dvije države ili dva sukoba koja su jednaka. No, zbog paralela s Jugoslavijom strahujem za narod u Etiopiji: za one koji trpe nasilje i one u čije ime se ono provodi", piše Helić.

Piše da je, kao i Etiopija danas, i Jugoslavija bila velika multietnička država s nedavnom historijom diktature koja je prolazila kroz političku promjenu. "Pokušaji da se Jugoslaviju silom pretvori u Veliku Srbiju (i dio nje u Veliku Hrvatsku) su propali - ali tek nakon četiri godine rata, genocida i raspada države. 30 godina nakon gledam Etiopiju i strahujem da će se historija ponoviti", piše Helić.

"Rat u Jugoslaviji krenuo je sporo, ali promišljeno. Političari su izvukli nacionalizam kako bi pogurali svoje karijere i pokrenuli rat i genocid kako bi 'zaštitili' svoje ljude kao ultimativni izraz tog nacionalizma. Mašinerija federalne Jugoslavije je pokrenuta protiv dijela stanovništva koje je označeno 'pogrešnim', a oružane snage su iskorištene u ubijanju ljudi koje su trebali zaštititi", piše Helić te dalje navodi kako je rat krenuo je jednoj regiji i proširio se na ostale, da su jedna zvjerstva dovodila do onih drugih, a da je međunarodna zajednica zaustavila rat tek nakon četiri godine te se time pokazala nesposobnom.

"Jugoslavija se raspala na pet država. Danas, nakon dodatnih sukoba, u regiji je sedam država - i još uvijek postoje tenzije i nacionalističke aspiracije", zaključuje svoje viđenje raspada bivše države Helić pa se prebacuje da sadašnje stanje u Etiopiji. Navodi da u Tigaraju sukobi traju devet mjeseci i da smo već čuli za stravična zvjerstva, masakre i sustavno seksualno nasilje. Humanitarna pomoć je zaustavljena dok postoje znakovi da se namjerno, kao alat rata, izgladnjuje stanovništvo Tigraja.

Poziva međunarodnu zajednicu na rekaciju u Etiopiji

"Riječi Abiyja su upozorenje da bi sukob mogao biti gori. On potiče Etiopljane da se okrenu protiv Tigraja. Svoje protivnike naziva huntom, ali njegova retorika o žitu i kukolju predstavlja Tigraje kao inferiorne", piše Helić i dodaje kako su neprijatelji u Etiopiji označeni na temelju etničke pripadnosti.

"Kao što se pokazalo u Jugoslaviji, jednom kada rat počne, teško ga je zaustaviti. Vaš neprijatelj je vaš neprijatelj, ma gdje se nalazio. Veliki dio sukoba u Jugoslaviji bio je podgrijan pokušajima uzimanja što više vlasti u raspadajućoj državi", piše Helić i navodi da međuetničko nasilje nije nepoznat pojam ni u Etiopiji i da nije teško zamisliti scenarij da će rat u Tigraju i slabljenje centralne države dovesti do novih sukoba.

Smatra da se danas, što se tiče međunarodne zajednice, može vidjeti jednaka neaktivnost u zaustavljaju rata u Etiopiji kao što se vidjela i u raspadu Jugoslavije. Smatra kako se to događa zbog veličine i važnosti zemlje u kojoj se rat događa te da se zapadne Vlade, u koju ubraja i britansku, boje ugroziti trgovinska partnerstva i odnose s važnim regionalnim igračem u Africi. Predlaže da se britanska Vlada zajedno s SAD-om i Europskom unijom više uključe u pokušaj postizanja mira između sukobljenih strana u Etiopiji i maknu tu državu "s ruba provalije".

Na njezin komentar odgovorio je veleposlanik Etiopije u Bruxellesu Hirut Zemene koji je napisao da usporedba s Jugoslavijom loša konstrukcije i da on nije niti činjenično, a niti konceptualno tačna.

"U pokušaju da prikaže paralelu s Jugoslavijom, autorica nije razumjela socio-politički, povijesni ni kulturalni kontekst države i ljudi", napisao je i dodao da je Etiopija poznata po religijskoj i kulturnoj toleranciji i da je stoljećima živjela u harmoniji.