Ljudska se evolucija često vidi kao nevjerovatan ishod dugog i složenog procesa. Dominantna teorija, hipoteza takozvanih "teških koraka", koju je 1983. predložio fizičar Brandon Carter, sugerira da je inteligentni život na Zemlji, ili drugdje u svemiru, malo vjerovtan rezultat zbog niza iznimno rijetkih evolucijskih prijelaza.
Međutim, novo istraživanje dovodi u pitanje tu ideju, tvrdeći da je pojava Homo sapiensa mogla biti predvidiva posljedica planetarne i biološke evolucije, prenosi agencija Reuters.
Teorija teških koraka
Tim od dva geobiologa i dva astronoma sugerira da je put do inteligencije oblikovan takozvanim "prozorima nastanjivosti", odnosno ekološkim promjenama koje postupno stvaraju povoljne uvjete za složen život. Umjesto da je potreban niz rijetkih događaja, tvrde oni, inteligencija se može pojaviti prirodno kada to uvjeti dopuštaju.
"Ukratko, naš okvir pokazuje kako teški koraci možda zapravo i ne postoje, odnosno prošli evolucijski prijelazi koji su se trebali dogoditi da bismo mi ljudi bili ovdje možda nisu bili teški ili malo vjerovatni u raspoloživom vremenu", rekao je Dan Mills, postdoktorski istraživač geomikrobiologije na Univerzitetu u Münchenu i glavni autor studije objavljene u časopisu Science Advances.
Tradicionalna teorija teških koraka identificira ključne evolucijske prekretnice, kao što je pojava jednoćelijskog života, oksigenacija Zemljine atmosfere, evolucija eukariotskih ćelija i razvoj složenih višećelijskih organizama. Posljednji korak uključuje Homo sapiensa, zajedno s napretkom poput jezika i tehnologije. Ta teorija sugerira da je svaki korak bio vrlo nevjerovatan, čineći Zemlju nevjerojatnim izuzetkom.
Alternativna teorija
Nova studija tvrdi da je nastanjivost Zemlje postepeno evoluirala, pri čemu su faktori poput ciklusa hranjivih tvari, slanosti okeana i razine kisika igrali ključnu ulogu.
Biološke inovacije koje se smatraju teškim ili malo vjerojatnim mogle bi se zapravo dogoditi brzo, geološki gledano, čim to okoliš dopusti, rekla je mikrobiologinja Jennifer Macalady sa Univerziteta Penn State. Napomenula je da ljudi nisu mogli evoluirati prije drugog porasta kisika na Zemlji prije otprilike 500 miliona godina.
Astronomi u međuvremenu nastavljaju potragu za životom izvan Zemlje, nakon što su identificirali otprilike 5800 egzoplaneta, od kojih su neki potencijalno i nastanjivi.
Razumijevanje vjerovatnosti pojave inteligentnog života pomaže nam razumjeti naše vlastito mjesto u svemiru. Jesmo li mi ljudi kozmička slučajnost, kao što predviđa model tvrdih koraka? Ili smo umjesto toga očekivaniji i tipičniji ishod živog planeta, kao što sugerira naš alternativni okvir, ističe Mills.
