Svijet u panici

Je li pred nama nezabilježena nestašica dizela? Cijene skaču, a situacija bi mogla postati još gora

Skupi dizel jako utječe na opću stopu inflacije jer se gotovo cijela prijevoznička industrija pogoni tim gorivom

Cijene sirove nafte ovih dana snažno su skočile i već su iznad 95 dolara po barelu, no to nije ništa u poređenju s rastom cijena dizela na robnim berzama. U SAD ga plaćaju više od 140 dolara po barelu, a u Evropi je cijena dizela ovog ljeta skočila za 60 posto.

Situacija s opskrbom mogla bi postati još gora. Saudijska Arabija i Rusija zabranile su proizvodnju nafte bogate dizelom i najavile da će restrikcije ostati na snazi do kraja godine, kada potražnja za tim gorivom, koje se može koristiti i za ogrjev, inače snažno raste.

Bloomberg piše da se rafinerije širom svijeta muče s proizvodnjom dovoljne količine dizelskog destilata, a toplinski val koji je ovog ljeta pogodio sjevernu hemisferu prisilio je mnoga postrojenja da rade sporije nego inače, zbog čega su potrošene ionako niske zalihe.

Nedostaje i kerozina, ali i benzina, kažu za Bloomberg analitičari iz američke investicijske banke Goldman Sachs. Goleme posljedice na proizvodnju goriva ostavila je i pandemija koronavirusa, kad su zatvorene mnoge manje profitabilne rafinerije.

Zasad ostaju samo nade da će se kriza s dizelom ublažiti jer dolaskom hladnog vremena rafinerije mogu efikasnije raditi. Prema bankarskim analitičarima, marže na dizel su prenapregnute, zbog čega mnoge firme ne žele proizvoditi prijašnje količine, a glavni problem je i dalje Rusija, najveći svjetski proizvođač dizela koji u sklopu paketa sankcija ne smije izvoziti ga u EU.

Kina, također veliki proizvođač dizela, malo je podigla kvote za izvoz, no na azijskom tržištu također nema dovoljno goriva da bi se pronašli viškovi koji bi došli do Evrope. Rezerve dizela u SAD trenutačno su ispod uobičajenih sezonskih razina, a rezerve u zemljama OECD-a niže su nego prije pet godina.

Skupi dizel jako utječe na opću stopu inflacije jer se gotovo cijela prijevoznička industrija pogoni tim gorivom i kad poskupljuje ono, poskupljuju i usluge prijevoza, a taj se trošak seli na firme i proizvođače.

'Osnovni je problem na strani ponude', rekao je za Bloomberg naftni stručnjak Eugene Lindell te zaključio: 'Evropske rafinerije nisu bile u mogućnosti povećati opskrbu tokom ljeta zbog nesređenih i velikih planiranih isključenja, što je dovelo do nestašica zaliha pred zimu.'