Sport

Još je 300 dana do početka Svjetskog prvenstva: Optužbe za terorizam, tajnoviti agent CIA-e, brojne smrti…

Tačno je 300 dana ostalo do početka Svjetskog nogometnog prvenstva!

Portal 24sata.hr donosimo odgovore na mnoga bitna pitanja vezana uz prvenstvo u Kataru, domaćine i još puno, puno toga… Pa, krenimo redom:

Najskuplje SP u povijesti

Prema procjenama "Forbesa", Katar će na organizaciju natjecanja potrošiti nevjerojatnih 220 milijardi dolara.

Primjera radi, SP u Rusiji koštao je oko 12 milijardi dolara, dok je prvenstvo u Južnoj Africi organizirano za 3,6 milijardi dolara… Da ne idemo dalje u prošlost, ovo SP bit će skuplje nego sva dosadašnja prvenstva zajedno.

Matematika je jasna. A evo i kako će novac biti potrošen: 107 milijardi dolara uloženo je u stadione, još 30 milijardi dolara plaćena je klimatizacija stadiona, na gradnju cesta i ostale infrastrukture utrošena je 31 milijarda dolara, a ostalih 48 milijardi ide u gradnju kampova za treninge te dodatnog smještajnog kapaciteta za navijače…

Najbliskije SP ikad

Maksimalna udaljenost između stadiona je 55 kilometara, pa će oni sretnici koji budu otišli u Katar u danu moći pogledati i po nekoliko utakmica. Gradovi domaćini Doha, Al-Rayyan, Al-Daayen, UmmSlal, Al-Khor, Al-Wakrah i Al-Shamal odlično su povezani s linijama metroa i na ovaj način Katar promovira svoje prvenstvo kao prvo "zeleno".

Od Rusije, domaćina SP-a 2018., manji su površinom čak 1.500 puta pa nema hvatanja letova i ostalih komplikacija. Zvuči predobro? Pa i nije baš tako...

Problem smještaja

Iako su kao jednu od glavnih tačaka svog programa isticali kako će ovakvom organizacijom spriječiti zagađenje zraka jer putovanja avionom neće biti potrebna, to čini se, baš i neće biti slučaj. Jer smještaja u Kataru neće biti dovoljno, ili će biti preskup za prosječnog navijača.

Pa će ljudi dolaziti i odlaziti letovima na dan utakmice i tako u vodu pada teorija o "nezagađenju". Ako pokušate sad rezervirati hotelsku sobu u Kataru za 11. mjesec, to vam 99 posto neće poći za rukom. Većina soba već je zakupljena od strane organizatora za potrebe reprezentacija, medija, sponzora…

Također, zabranjeno je rezerviranje smještaja samo za jednu večer "Minimalno noćenje u grupnom dijelu bit će dva dana, baš kao što je to bilo u Rusiji". Očekuje se kako će prvenstvo posjetiti oko 1,2 milijuna ljudi, a oni koji ne uspiju 'dobiti' sobu na kopnu, sreću mogu potražiti na kruzerima koji će biti 'uparkirani' u luku.

Samo što je ta opcija još skuplja. A ako vam se ne putuje na utakmice, pa odmah nazad doma, ako niste uspjeli rezervirati hotel ili apartman, ako ste izvisili i s kabinama na kruzeru… Ostaju vam šatori u pustinji. Organizator je u prošlosti spominjao gradnju luksuznih šatorskih naselja na rubu grada, ali u zadnje vrijeme ta ideja se baš i ne spominje.

Najmanji broj stadiona otkad su 32 ekipe

Sve utakmice prvenstva bit će odigrane na osam stadiona, što je najmanji broj stadiona otkad je uveden format od 32 momčadi.

Samo jedan od tih stadiona je renoviran, dok je ostalih sedam izgrađeno posebno za ovo natjecanje. Primjera radi, SP 2002 u Japanu i Koreji igran je na čak 20 različitih stadiona, 2006. u Njemačkoj korišteno je 12 stadiona, U JAR-u 10 stadiona, u Brazilu 2014. godine 12 stadiona, kao i u Rusiji 2018. godine. 

Sumnjiv način dobivanja domaćinstva

Te 2010. godine Katar se "borio" s SAD-om, Australijom, Japanom i Južnom Korejom za domaćinstvo SP-a 2022. godine. U početku, niko im nije davao šansu, neki su na cijelu kandidaturu gledali kao na dobar PR potez.

Ali, kako je u svakom krugu otpadao jedan potencijalni domaćin, tako se sve glasnije počelo šuškati o Kataru, koji je u završnom krugu s 14-8 "slavio" ispred SAD-a. Nije dugo trebalo da krenu šuškanja o "podmićivanju" i "sumnjivim odabirima".

"Sunday Times" je 2014. godine objavio veliku priču kako je Mohammed Bin Hamman podmitio nogometne dužnosnike da se okrenu Kataru kao domaćinu. Ovaj medij tvrdio je kako posjeduje tajne e-mail prepiske, detalje tajnih računa u poreznim oazama koje inkriminiraju organizatore, koji su sve tvrdnje odbacili.

Idućih godina optužbe su se nastavile, čak je i opcija oduzimanja domaćinstva neko vrijeme bila aktualna, ali, kao što znate, to se nije dogodilo.

Ljudske tragedije

Radnici iz Indije, Pakistana, Nepala, Bangladeša i Šri Lanke, među ostalima, posljednjih godina rade na gradilištima za Svjetsko nogometno prvenstvo 2022. u Kataru.

Najmanje 6.500 stranih radnika umrlo je u Kataru od trenutka kad im je dodijeljeno domaćinstvo svjetskog prvenstva, izvijestio je britanski "Guardian" u februaru ove godine. Amnesty International, pak, iznio je podatak da ih je u tom razdoblju stradalo čak 15.000, i to samo onih radnika koji nisu iz Katara.

Otkako je bogata arapska država dobila domaćinstvo Mundijala u decembru 2010., prosječno je 12 migrantskih radnika poginulo svaki tjedan priprema za spektakularni nogometni događaj koji bi se trebao održati od 21. novembra do 18. decembra 2022.

Radi se o službenim podacima iz spomenutih pet zemalja, no neslužbene bi brojke preminulih mogle biti i veće jer u izvještaj nisu uključeni podaci o državljanima drugih zemalja poput domaćina Katara, Filipina ili Kenije. Osim toga, nisu uvršteni ni slučajevi u zadnjih nekoliko mjeseci 2020. i početka 2021.

Katar gradi za Svjetsko prvenstvo sedam novih stadiona, ali i desetke drugih projekata poput novog aerodroma, cesta, sustava javnog prijevoza, hotela i čitavoga novog grada Lusaila koji će ugostiti finale.

Što se izravno izgradnje stadiona tiče, 37 radnika umrlo je na gradilištima, kažu u organizacijskom odboru. U Kataru, državi od 2,7 milijuna ljudi, u zadnjih desetak godina radilo je čak dva milijuna inozemnih radnika.

Mnoge obitelji umrlih i dalje se bore za novčane naknade za gubitak, a službenih obdukcija najčešće nema. Kao uzroci smrti spominju se problemi sa srcem i disanjem, gušenje, pad s visine ili strujni udar.

U FIFA-i su svjesni kako je stradavanje radnika na gradilištima uobičajena pojava, koliko god teška bila, ali i kažu kako je broj smrtnih slučajeva puno manji u Kataru nego na drugim većim projektima sličnog tipa u svijetu.

Veze sa CIA-om

Bivši agent CIA-e, Kevin Chalker, prema nekim istraživanjima, bio je glavni "operativac" u cijelom procesu kandidature Katara. Njegovi poslovi, objavio je dio medija, uključivali su špijuniranje i potkopavanje kandidatura ostalih država.

Associated Press je u svojoj istrazi objavio kako je Chalkerova kompanija zapošljavala lažne novinare, otvarala lažne Facebook profile atraktivnih žena kako bi eventualno mogla ucjenjivati pojedince, ali i da barem jednom dužnosniku FIFA-e pokušali "provaliti" u telefon. 

Chalker, koji je u međuvremenu postao i predavač na sveučilištu Yale, ove optužbe nikad nije komentirao.

Osim Chalkera, Katar je navodno koristio i PR agencije koje su se pobrinule kako što više negativnih stvari "iscuri" o njihovim suparnicima za domaćinstvo.

Optužbe za terorizam

U junu 017. godine Saudijska Arabija, Bahrein, Egipat, UAE i Jemen prekinuli su sve diplomatske odnose s domaćinom Svjetskog prvenstva. Optužili su ih da sponzoriraju terorističke skupine i destabiliziraju regiju.

Kasnije su gornje navedene države, zajedno s Mauritanijom, uputile zajedničko pismo krovnoj nogometnoj organizaciji FIFA-a da oduzme domaćinstvo Kataru, jer je on, kako su naveli "baza za terorizam". 

To nije imalo toliko utjecaja u svijetu, ali onda se optužbama pridružio i puno "jači" nogometni savez, onaj njemački. Tadašnji predsjednik njemačkog nogometnog saveza, Reinhard Grindel, otvoreno se suprotstavio FIFA-i. 

- Svijet bi trebao zajednički odlučiti da velika natjecanja ne mogu biti dozvoljena u državama koje aktivno podržavaju terorističke skupine - poručio je Grindel.

Kasnije su odnosi između Katara i zemalja koje su ga optužile manje-više "popeglani".