bivši predsjednik hrvatske

Josipović za Raport: BiH čekaju teška unutrašnja usaglašavanja, ali i bitka s EU pregovaračima. Sad je sve do nje

S obzirom na unutrašnje političke probleme koje BiH ima, očekujem da će tu biti najviše problema", priča nam sagovornik

Nikad BiH nije bila u većoj neizvjesnosti od Daytona naovamo nego posljednjih dana. I tako će biti do 21. marta, kada očekujemo konačni sud da li ćemo se barem primaknuti otvaranju pretpristupnih pregovora s EU.

Evropsku komisiju smo šarmirali, predsjednica ovog tijela Ursula von der Leyen nedavno nam je dala podršku na sjednici EK-a. Nadamo se da će nam šarm trajati do kraja sljedeće sedmice kada še šefovi država članica EU zapečatiti bh. sudbinu.

Von der Leyen dala je zeleno svjetlo za otvaranje pretpristupnih pregovora BiH sa EU. To je veliki (is)korak, zapravo jedini koji je naša zemlja ikad napravila na ovom putu i pomjerila nas iz višedecenijskog mulja.

S druge strane, EU nas pritišće kao da smo Atlas da ispunimo uslove, koje ne ispunjavamo u cijelosti. Šta tačno znači predsjednicina preporuka za BiH, pitali smo bivšeg predsjednika Republike Hrvatske Ivu Josipovića.

"Zeleno svjetlo koje je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen dala BiH za otvaranje pretpristupnih pregovora nije izraz samo njenog ličnog uvjerenja da pregovore treba otvoriti već i rezultat općeg konsenzusa unutar EU o tome", govori Josipović za Raport.

Šta mislite, kakve su nam šanse, u svjetlu geopolitičke situacije, da dospijemo do pregovora, naročito kad odluka na nivou Evrope mora biti jednoglasna, a ima, blago rečeno, skeptika?

"Drago mi je da je hrvatska Vlada tome dala važan doprinos. Da, kako kažete, ima skeptika unutar EU zajednice i to treba shvatiti ozbiljno. Realno gledajući, uprkos određenom napretku BiH, odluci su možda ponajviše doprinijele geostrateška situacija i želja da se Zapadni Balkan što prije integrira u EU, ili da se barem otvaranjem pregovora da pozitivna motivacija za daljnje reforme i ubrzanje procesa integracije", ističe sagovornik Raporta i objašnjava da su razlozi su, prije svega, strateški i sigurnosni.

"Najvažnije je da odlučujući politički akteri u samoj BiH to razumiju i da su spremni na izuzetno velike napore u stabilizaciji države, promjenama u zakonodavstvu i jačanju BiH kao funkcionalne države utemeljene na evropskim standardima demokratije, zaštite ljudskih prava i borbe protiv korupcije", napominje sagovornik Raporta i kako kaže, očekuje da će se otvaranje pregovora uskoro formalizirati na tijelima EU.

Koliko je BiH spremna za taj korak?

"Nadam se da je BiH nakon strašnog rata i dugogodišnjeg političkog fundamentalnog neslaganja o tome kakva BiH treba biti država, spremna na ozbiljne napore koji je čekaju do dana primitka u EU. Mislim da su nerealna očekivanja onih koji otvaranje pregovora, iskreno, uz značajno spuštanje kriterija, vide kao znak da će BiH bez reformi, dosjelošću, postati članica EU", objašnjava Josipović.

Koji nam koraci zapravo slijede na tom putu?

"U članstvo EU ulaze politički stabilne i funkcionalne države, one koje ispunjavaju demokratske, pravne i političke kriterije koje su akceptirale vrijednosti na kojima počiva EU. Po onome što se može čuti među političarima EU, kao najvažnije, smatraju se reforme usmjerene na funkcionalnost države i konsenzus o njenom ustroju, usvajanje političkih i demokratskih standarda EU te reforme vezane za vladavinu prava i borbu protiv korupcije", govori nam sagovornik i dodaje da je i Hrvatskoj trebalo dosta vremena da ispuni sve kriterije za članstvo.

"Lično sam imao imao čast sudjelovati u naporima Hrvatske da postane članica EU te zajedno s tadašnjom, vrlo zaslužnom premijerkom, gđom Jadrankom Kosor, potpisati pristupni sporazum o članstvu Hrvatske u EU", navodi bivši predsjednik Hrvatske te podsjeća na zanimljivu činjenicu da je isti dan kada i Hrvatska, pregovore započela i Turska, koja do danas nije uspjela ispuniti kriterije i postati članica EU.

"Danas, nažalost, gotovo da niko ne očekuje članstvo Turske u EU, barem ne u neko dogledno vrijeme. Nadam se da takva sudbina neće zateći, ni BiH, a nijednu drugu zemlju tzv. Zapadnog Balkana", cijeni Josipović i dodaje da su to sve evropske države bez čijeg članstva Evropa nije potpuna.

Koliko su pregovori zahtjevni?

"Traže se visoki profesionalizam i ekspertiza. Mnoga poglavlja pregovora su nepolitičke naravi i vezana su za stručna i tehnička pitanja. Mnoga od njih, međutim, imaju važne privredne i finansijske implikacije. Međutim, ima i onih koja su politički osjetljiva. S obzirom na unutrašnje političke probleme koje BiH ima, očekujem da će tu biti najviše problema", priča nam sagovornik.

Kakva bitka čeka BiH?

"BiH čekaju teška unutrašnja usaglašavanja, ali i 'bitka' s EU pregovaračima koji su odlično informirani i eksperti, ne samo za pojedina područja već i subeksperti koji su izvrsno informirani o državi s kojom pregovaraju. Kako bismo narodski rekli, nema muljanja!", jasan je Josipović.

Vidite li želju u BiH da uđe pod EU šinjel? Crnolistaš, predsjednik RS Milorad Dodik u inat ide strancima, putuje u Rusiju, prima odlikovanja od lica s potjernice Međunarodnog krivičnog suda Vladimira Putina itd.

"Spominjete da postoje u BiH snage koje objektivno ne podržavaju put BiH u EU. Toga je bilo u svakoj državi, u BiH je to posebno težak problem jer je dijeljenje o članstvu u EU često viđeno na entitetskoj liniji i etnički definirano. Lično, ne bih ulazio u unutrašnjopolitička pitanja u BiH. Rekao bih samo da je Hrvatska imala ozbiljne benefite, i od pregovora, i od kasnijeg članstva u EU", kazao je sagovornik Raporta i istakao da nije riječ samo o finansijskim aspektima pretpristupnih fondova i članstva koji su vrlo značajni nego o tome da je Hrvatska kroz pregovore postala bolja država i bolje društvo.

Kakva su iskustva Republike Hrvatske na ovom putu?

"Istina, nakon ulaska u EU, vidljivi su i neki retrogradni procesi, posebno rast korupcije i jačanje nacionalizma, unutar Hrvatske, ali i prema susjedstvu. Međutim, i dalje smo, da tako kažem, u velikom plusu i nadam se da će takav rezultat biti i u BiH. Drago mi je da sadašnje hrvatske vlasti, i Vlada, i predsjednik Republike, podržavaju širenje EU na tzv. Zapadni Balkan", govori nam sagovornik i zaključuje za Raport:

"Mislim da samo o BiH ovisi kojim će tempom ići pregovori i kada će postati članica EU. Očekujem da će se BiH u tome postupku susresti s ozbiljnim izazovima, ali i da će naći snage da ih svlada. Siguran sam, Hrvatska će u tome pružiti svaku pomoć. I nama je članstvo susjeda u EU od velike sigurnosne, privredne i kulturne važnosti".