Šta nas čeka?

Kakav nam je ekonomski scenarij namijenila 2024. Hoće li plate rasti, mladi ostati, a narod opet kupovati na komad?

Mislim da u nekom kraćem periodu, rekao bih, u naredna dva do tri mjeseca, ne bi trebalo biti dodatnih inflatornih pritisaka i ovo dosada je prilično kataklizmično

Još jedna teška ekonomska godina za našu zemlju je iza nas. Sudeći po događajima koji su obilježili svjetsku scenu u protekloj godini na geopolitičkom, kauzalno, i na svakom drugom planu, slute još teže vrijeme u koje smo zakoračili.

Šta BiH sve (ne) čeka u novoj godini na ekonomskom planu, koji su nam vozovi prošli, a koji će proći, za Raport govori ekonomista i profesor finansija Sanel Halilbegović.

Svjedoci smo, a i sve više akteri scenarija u kojem se hrana odavno ne kupuje na kilogram, nego na komad. Hoćemo li se nekad vratiti na kilogram ili neće biti više ni za taj komad?

"Četrdesetak godina ranije bio sam svjedok na skijaškom putovanju u Češkoj da su ljudi kupovali jednu šnitu sira, salame, jedno jaje… za jedan ručak. Mislim da nismo daleko od takvog scenarija, što može da ima druge benefite u smislu da ljudi ne bacaju hranu, da joj ne ističu rokovi, ali to je samo utjeha u puno većem problemu, sistemskom uništavanju srednje klase koje se dešava decenijama", ističe Halilbegović te se osvrće na to kako bi, prema njegovom mišljenju, trebala biti 2024.

Mora se ranije reagirati

"Što se tiče 2024, nažalost po najavama iz 2023. i po učinjenom iz te godine, ništa što bi se eventualno pokrenulo 2024. nije učinjeno i ne može se realizirati u toj godini, jer da bi se nešto pokrenulo, mora se ranije reagirati. Znači, neće doći ni do povećanja minimalnih plata niti svega ostalog", pesimističan je profesor.

Kad je u pitanju omjer uvoza i izvoza, što je stalna tema godišnjih ekonomskih druženja, sagovornik Raporta ističe da je nedavno je izašla vijest u vezi s raskorakom između uvoza i izvoza BiH, to je još jedan katastrofalan podatak da u dobu kada bismo se trebali okrećemo internoj manufakturi, proizvodnji, pogotovo hrane, što rade sve svjetske zemlje koje razmišljaju o budućnosti.

"BiH bilježi smanjenje proizvodnje hrane, stočnog fonda… Sve to kao rezultantu ima potpuno logičan ulazno-izvozni disbalans, uvozimo više i samim tim postajemo sve više ovisni o cijenama koje druge diktiraju, a ne o cijenama koje bismo mi mogli interno eventualno da dogovaram između vlade i samog proizvođača, distributora itd", govori Halilbegović i dodaje da, što se toga tiče, ne idemo u dobrom pravcu, jer se ne okrećemo onim znanjima i vještinama koje BiH ima i, na kraju krajeva, prirodnim resursima koje imamo.

Mladi nam klize niz prste

"A to su plodna zemlja, stočarstvo…, tako da je to, naravno, vezano za hranu na koju ova inflatorna kretanja najviše ostavljaju uticaj. Mislim da u nekom kraćem periodu, rekao bih, u naredna dva do tri mjeseca, ne bi trebalo biti dodatnih inflatornih pritisaka i ovo dosada je prilično kataklizmično, poprilično osiromašen bh. džep, a šta će nositi kraj godine, to sam Bog zna. Puno zavisimo od uvoza i onoga kako nas drugi pitaju, mi tako moramo da gutamo", poručuje naš sagovornik.

Nije tajna, samo se ne priča puno o tome da nam radna snaga, prvo mladi, a poslije i sve stariji, odavno klize niz prste. Postavlja se pitanje budućnosti radne snage, tržišta u BiH.

"Još nemamo sistemskog koraka koji bi eventualno počeo dugotrajan period rješavanja krize oko radno sposobnih. Mislim da ritmom kojim mi idemo, za nekih dvadesetak godina gro radne snage će nam biti odlazna radna snaga, jer smo mi u principu jedino dobri u izvozu, ali mozgova. Dakle, izvozimo i onda što vlastodršci ne percipiraju, niti želi da vide, niti ima ko da se uhvati s tim ukuoštac.

Vi ste s odlaskom te mlade osobe izgubili i pumpanje novca u poreznu kasu, u penzioni, zdravstveni fond…, a mi se možemo tješiti dolaskom ljudi iz dijaspore na 10 - 15 dana, kao da to ima neki efekat. Puno bih više volio da taj efekat imamo, da su ti mladi ljudi ili ostali ili, nadam se, da će biti i situacija da se neki od njih možda i vrate u svoju domovinu te apliciraju znanje i vještine koje su stekli za dobrobit svih nas", zaključuje za Raport Sanel Halilbegović.