Konferencija u Crnoj Gori

Kako javne nabavke u regionu učiniti zelenijim

Kako javne nabavke učiniti što „zelenijima” i iskoristiti taj potencijal za pozitivne učinke na društvo, tema je panela na konferenciji „CORE Days 2023: Growing Smart and Green – Local, Regional, European”

Drugi dan međunarodne konferencije „CORE Days 2023: Growing Smart and Green – Local, Regional, European” započeo je panel raspravom na temu javnih nabavki, kako ih učiniti što „zelenijima” i iskoristiti taj potencijal za pozitivne učinke na društvo.

Bivši voditelj Ureda za javne nabavke Grada Podgorice Aleksandar Pavlićević prezentirao je sistem javnih nabavki Crne Gore.

"Iskustvo država u regiji nam mogu pomoći u daljnjoj implementaciji „zelenih” javnih nabavki. Zakon o javnim nabavkama Crne Gore je donesen 2019. godine. Osnovne karakteristike toga zakona su uvođenje elektronskog sistema javnih nabavki, tako da možemo reći da elektronski sistem javne nabavke predstavlja jedan vid „zelene“ javne nabavke u dijelu papirologije, jer se do tog trenutka dokumentacija dostavljala preko arhive i sami postupak je bio spor. Sada imamo minimalnu papirologiju i cjelokupni proces je digitaliziran", kazao je Pavlićević.

Dodao je kako je Zakon o javnim nabavkama Crne Gore usklađen s direktivama EU.

"U novom sustava fokus je na „zelenim“ javnim nabavkama, odnosno na zaštiti životne sredine. Tačnije, naručiteljima je prilikom raspisivanja natječaja dana obaveza da vode brigu o životnoj sredini, kroz poštovanje zakona, regulativa i međunarodnih propisa", istaknuo je Pavlićević.

Osnivač Instituta za javno-privatno partnerstvo Slovenije Boštjan Ferk upoznao je učesnike panela s iskustvima te države.

"U Sloveniji su već deset godina obavezne javne nabavke za zelene kategorije. Uredba slovenske vlade iz 2014. godine je veoma detaljna, striktna i obligatorna. Išli smo s deset kategorija, od struje, do vozila, radova na cestama i objektima itd. Uredba je bila veoma detaljna i to je u praksi učinilo mnogo problema. Imali smo formulu za nabavku efikasnijih vozila koje ne opterećuju okolinu, a ta formula je bila na pola strane, nije ju razumjelo ni pet posto ponuđača. Ona je mjerila sve, od potrošnje energenata do glasnoće, emisije i ostalog. To je bilo toliko kompleksno da su se ljudi toga plašili. Standard je bio takav da u Sloveniji skoro nije bilo ponuđača koji to može ponuditi", rekao je Ferk.

Kada su u pitanju građevinski radovi uredba je, također, izazvala brojne probleme u praksi.

"Sve je to dovelo do toga da smo promijenili strategiju 2017. godine. Sad nemamo više uredbu koja je toliko striktna, nego smo išli na ciljeve. Definirali smo ciljeve na generalnoj razini, poput efikasnosti i utjecaja na životnu sredinu, ali smo i za 22 kategorije definirali specifične kategorije koji se moraju ispuniti", kazao je Ferk.

Ministarstvo državne uprave je za sve 22 kategorije pripremilo primjere tenderske dokumentacije za „zelene“ javne nabavke, također je pripremljen vodič, a puno se radilo i na edukaciji, dodao je.

Pomoćnica direktora Ureda javnih nabavki Srbija Dragana Marić kazala je kako su u Srbiji definirane brojne mjere i aktivnosti, koje su, prije svega, informativno-edukativnog karaktera.

"To je podrazumijevalo izradu raznih modela natječajnih dokumentacija, organizirane su brojne radionice, ali sve te aktivnosti nisu dale željene rezultate u predviđenom vremenskom roku u kojem smo očekivali. Kao jedan od indikatora koji prati realizaciju ovoga posebnog cilja, predviđen je broj provedenih javnih nabavki u koje su uključeni ekološki aspekti. Mi do 2021. godine nismo imali precizne podatke koliko se „zelene“ javne nabavke primjenjuju te koji je to broj postupaka u kojima su primijenjeni ekološki aspekti. Tada smo proveli istraživanje, putem portala javnih nabavki, i ustanovili da je u 2021. godini oko 650 postupaka javnih nabavki u kojima su uključeni ekološki aspekti", kazala je Marić.

Ured javnih nabavki je prošle godine, kako bi došao do kvalitetnijih informacija o „zelenim“ javnim nabavkama u Srbiji, implementirao nove funkcionalnosti koje podrazumijevaju obavezu da pri izradi javnih poziva i tendera naručitelji moraju označiti hoće li se u tom postupku primjenjivati ekološki aspekti.

"Na osnovu obrađenih podataka iz 2022. godini došlo se do saznanja da je u 1.111 postupaka primijenjen ekološki aspekt, što je 0,44 posto od ukupnog broja provedenih postupaka, što nije na željenoj razini niti u skladu s ciljevima razvoja javnih nabavki. Potrebno je izvršiti izmjene pravnog okvira u smislu da se za određene predmete javnih nabavki propiše obaveza naručitelja da tijekom provođenja postupka u to obavezno uključe ekološke aspekte", dodala je Marić.