Kako je Raport i najavio, komisija koju je formirao načelnik Općine Centar Srđan Mandić, sutra će Općinskom vijeću predstavniti dio izvještaja o građevinskim dozvolama koje je izdao raniji načelnik Nedžad Ajnadžić.
U komisiji su policajac Nermin Šehović, poznat po tome da je sačinio izvještaj o propustima u istrazi o slučaju "Dženan Memić", bivša ministrica pravde KS Lejla Brčić te Adelina Džanković.
Oni su po Mandićevom nalogu češljali sve građevinske dozvole koje je šakom i kapom dijelio SDA-ov Ajnadžić. Na ovaj potez se odlučilo jer se od ranije sumnjalo da je Ajnadžić gomilu dozvola dodjeljivao mimo zakona.
Jedna od najspornijih jeste ona koju je izdao Centralnoj banci BiH za gradnju objekta u kultnom sarajevskom parku Hastahana, zvanično Park Nijaza Durakovića.
Raport je u posjedu dijela izvještaja.
Iz njega je jasno da je prilikom dodjela prekršeno nekoliko zakona te da se nije vodilo računa o propisima i procedurama, nego da je bilo važno da SDA-ov načelnik dodijeli zemlju SDA-ovom direktoru Centralne banke BiH kako bi se gradila zgradurina u poznatom sarajevskom parku.
Krenimo redom.
U izvještaju se navodi da je odluka o izmjeni i dopuni Regulacionog plana "Gradski centar Marijin dvor - lokalitet Hastahana donesena "sa ciljem da se na konkretnom lokalitetu izgrade objekti poslovnih, kulturnih, umjetničkih i ugostiteljskih sadržaja, te javne podzemne garaže, trg i hortikulturno uređenje parkovske površine upotpunjene urbanim mobilijarom".
"To je rezultiralo zaključivanjem Ugovora o kupoprodaji nekretnine između prodavca Općine Centar zastupanoj po načelniku prof.dr. Nedžad Ajnadžić i kupca Centralne Banke BiH sa sjedištem u Sarajevu ul. Maršala Tita br. 25, zastupanoj po guverneru CB BIH dr. Senadu Softiću, a koji Ugovor je u formi notarski obrađene isprave potpisan 30.12.2019. godine u uredu notara Merdžana Škaljić br. OPU- IP: 1214/2019, te kojim Ugovorom je predviđena prodaja nekretnine k.č. 782/6 ukupne površine 2290 m2 između prednje pomenutih ugovornih strana, a koja zemljišna parcela odgovara lokalitetu „Hastahana“ sa krajnjom namjerom da se na zemljišnoj lokaciji izgradi objekat za namjenu Centralne banke BiH", navodi se u Izvještaju.
I Islamska zajednica BiH bila protiv
Komisija je, prema onome što se vidi iz izvještaja, izanalizirala brojne dokumente i uvidjela brojen propuste.
"U pogledu navedenog i analize spisa, smatramo da je i Pravobranilaštvo Općine Centar davanjem mišljenja da nema zakonskih smetnji za donošenje odluke kojim bi se predmetno zemljište otuđilo br. 14/M-08-307/19 od 08.11.2019. godine, neadekvatno postupilo obzirom da je opće poznata pravna činjenica da se radi o lokalitetu koji se nalazi u neposrednoj blizini zaštićenog nacionalnog spomenika 'Magribija džamija' koji se nalazi u režimu trajnih mjera zaštite, ali i da se sam lokalitet 'Hastahana' nalazi na Listi peticije za proglašenje nacionalnim spomenikom pod rednim br. 602 i isti uživa status nacionalnog spomenika odnosno da je obuhvaćen mjerama zaštite kulturno-historijske baštine BiH, a što ima za direktnu posljedicu da u postupku davanja saglasnosti i potrebnih odobrenja kada je u pitanju izgradnja objekata na području Općine Centar koji su pod posebnim režimom zaštite kulturno-historijske baštine BiH, mora se zasnivati na pribavljenom mišljenju Federalnog ministarstva prostornog uređenja, Federalnog ministarstva kulture i sporta odnosno Federalnog zavoda za zaštitu spomenika i Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo", navodi se u izvještaju.
I zanimljivo je da su ove institucije dostavile mišljenje. Ali se ono očigledno nije svidjelo nekome.
Evo šta se navodi u izvještaju:
"Iz spisa je vidljivo da su navedene institucije u pogledu izmjena i dopuna Regulacionog plana Gradski centar Marijin dvor – lokalitet Hastahana dostavile akte u kojima je navedeno da je radi zaštite kulturne baštine neprimjerena i neprihvatljiva izmjena sadržaja odnosno kako se navodi u istima aktuelni kulturni sadržaji zaštićenog područja Hastahane 'rješavaju se na neprimjeren i nefunkcionalan način' što bi za posljedicu imalo i devastaciju kamenog podzida i platoa koji predstavljaju jedan od rijetkih sačuvanih fragmenata kompleksa iz osmanskog i Austro-ugarskog perioda zbog čega je neprihvatljivo rušenje i promjena te uzimajući u obzir činjenicu da bi predloženo rješenje ulaza-izlaza iz podzemne garaže ugrožavalo i kompleks 'džamija Magribija' koja predstavlja nacionalni spomenik i samu vrijednost sakralnog objekta. Sve navedeno, evidentno je iz akta Federalnog ministarstva kulture i sporta- Zavod za zaštitu spomenika br. 07-40-4-3540-1/17 AFP od 14.07.2017. godine u kojem sam Zavod za zaštitu spomenika Federacije BiH jasno naglašava da se lokalitet Hastahana nalazi u sklopu Gradske ambijentalne cjeline - Sarajevo koji se nalazi na Listi peticije za proglašenje nacionalnih spomenika BiH pod rb. 602 te da isti lokalitet uživa status 'nacionalnog spomenika BiH', kao i da se isti lokalitet nalazi u blizini nacionalnog spomenika 'Historijsko područje Magribija džamija u Sarajevu' koji je takođe Odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika objavljenom u Sl. glasniku BiH br. 2/06 proglašeno nacionalnim spomenikom i prema kojem su uspostavljene trajne mjere zaštite te je određen zaštitni pojas koji obuhvata i prostor parcela koje graniče sa zaštićenom zonom nacionalnog spomenika. Iz navedenog proizilazi da je prostor Hastahane obuhvaćen mjerama zaštite kulturno-historijske baštine BiH zbog čega je Zavod za zaštitu spomenika mišljenja da pored ostalih vidova zaštite predmetni prostor treba i dalje zadržati ime Hastahane u Sarajevu", piše u Izvještaju.
Tu nije kraj.
"Nadalje, sve naprijed navedeno sadržano je u aktu Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo br. Z-03-10-12-20–1081/19 od 16.07.2019.godine u kojem je pored jasno izraženog stava da je Zavod protiv promjene namjene prostora kulturnog sadržaja u prostor sa poslovnim sadržajem, iznesena je primjedba da Zavod, iako su članom 9. Odluke o pristupanju izradi izmjena i dopuna RP Gradski centar Marijin dvor – lokalitet Hastahana definisani subjekti planiranja, nije uključen u pripremi smjernica za izradu Plana niti u izradi Programskog zadatka za učesnike konkursa za izradu urbanističko-arhitektonskog rješenja predmetnog lokaliteta zbog čega se predlažu rješenja koja su sa aspekta službe zaštite neprimjerena i neprihvatljiva uz detaljno i precizno navođenje razloga", navodi se u Izvještaju.
Zanimljivo je da se u dalje navodi i da je Islamska zajednica BiH slala primjedbe.
"Također iz spisa je vidljivo da je i Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Medžlis Islamske zajednice Sarajevo, vezano za konkretan lokalitet Općini Centar – dana 17.05.2019. godine dostavila Primjedbe pod br. 02-09-1331/19 od 16.05.2019.godine, a koje se odnose na Nacrt Izmjena i dopuna Regulacionog plana Gradski centar Marijin dvor- lokalitet Hastahana, a u kojima je jasno navedeno da lokalitet Hastahana, odnosno džamija Magribija, koja je u neposrednoj blizini prema odluci Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH predstavlja nacionalni spomenik koji obuhvata i zaštitni pojas sa konkretnim lokalitetom prema kojem je zabranjena bilo kakva izgradnja novih objekata i nadogradnja postojećih radi zaštite nacionalnog spomenika i zaštite sakralnosti istog, te je prema Odluci Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika svako lice i sva nadležni organi FBiH, kantona, gradske i općinske službe moraju se suzdržati od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu ošteti nacionalni spomenik i dovesti u pitanje njegovu zaštitu, zbog čega Islamska zajednica u BiH smatra da predložene izmjene regulacionog plana za lokalitet Hastahana, grubo narušavaju sakralnost nacionalnog spomenika džamije Magrbija koji predstavlja spomenik 'prve kategorije', te Islamska zajednica upućuje da nadležne općinske službe sve buduće eventualne izmjene lokaliteta Magribija- Hastahana vrše u saradnji sa Federalnim ministarstvom prostornog uređenja koje je nadležno za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH te je planirana gradnja na lokalitetu Hastahane sa sadržajima pristupnih garaža i slično, predloženim izmjenama regulacionog plana za Islamsku zajednicu 'NEPRIHVATLJIVA'", piše u Izvještaju.
Dalje se navodi da je konsultirana i struka i javnost i da je većina ispitanika bila protiv gradnje objekta.
I Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH nije imala pozitivno mišljenje.
"U kontekstu naprijed navedenog, pored gore navedenih izričitih, jasnih i obrazloženih stavova nadležnih i zainteresovanih institucija, u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti za objekat Centralne banke BiH, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH je svojim aktom br. 07.7-35.8-12/2021-271 od 14.06.2021. godine vezano za izgradnju poslovnog objekta Centralne banke BiH na lokalitetu Hastahana stava da izgradnja poslovnog objekta na lokalitetu Hastahane od strane Centralne banke BiH nije u skladu sa odredbama Odluke Komisije o proglašenju Historijskog urbanog krajolika Sarajeva, te da i cjelokupno urbanističko rješenje za prostor Hastahana dostavljeno u vidu 'Idejnog projekta' nije u skladu sa spomenutom Odlukom obzirom da se 'predmetno dobro' nalazi u prostoru zaštitnog pojasa Nacionalnog spomenika i gradske ambijentalne cijeline, koji prostor se nalazi na Privremenoj listi nacionalnih spomenika upisan pod brojem 546 te da konkretan prostor predstavlja vrlo važan segment gradske cjeline koji je izgrađen 1866. godine po nalogu bosanskog vezira Topal Osman-paše, da prostor predstavlja i potencijalno arheološko nalazište i isto je 'dobro baštine - spomenik vrtne arhitekture i oblikovane prirode - park', te da konkretan prostor treba afirmisati na neki drugi način koji neće uključivati izgradnju podzemnih i nadzemnih objekata", kaže se u Izvještaju.
Pored ovog šokantno dijela, dalje se navodi da se moraju uraditi arheološka istraživanja.
"Također, u istom postupku dostavljen je i Odgovor Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo broj: 10006/21-Z12 od 18.05.2021. godine u kojem se jasno i nedvosmisleno navodi da je na prostoru Hastahane potrebno uraditi arheološka istraživanja, projekat uređenja treba biti zasnovan na nalazima arheoloških radova i uvažiti njihove preporuke odnosno da prostor Hastahane treba biti uređen kao gradski park sa maksimalnim ozelenjavanjem i prostorom za boravak stanovništva i održavanje manifestacija privremenog i povremenog karaktera", piše u Izvještaju.
Sve poslati tužilaštvima
Komisija je analizirala i 'javnu raspravu' koju je Općina organizirala. Tu su utvrdili brojne nepravilnosti te se navodi da javna rasprava nije urađena kako treba, odnosno da nisu svi zainteresirani uključeni u raspravu.
"Također iz predmetnog spisa jasno je vidljivo da je u pogledu samog postupka održavanja javne rasprave i učešća zainteresovane javnosti, Ured za reviziju Općine Centar dana 18.03.2021.godine dostavio Izvještaj br.12-11-549/21 u kojem su na str. 7 konkretnog Izvještaja konstatuju nepravilnosti po osnovu kojih se u Izvještaju zaključuje da građani na adekvatan način nisu učestvovali u konkretnom procesu donošenja odluka niti je shodno predviđenim procedurama koje se tiču učešća javnosti, sam postupak i proveden", piše u Izvještaju Komisije.
Na kraju se zaključuje da ništa od ovoga nije uzeto u obzir, jer da jeste, ne bi se mogle izdati nikakve dozvole.
"Na osnovu gore navedenih činjenica, analiza pismenih isprava iz spisa, jasno ukazuje da su okolnosti koje su bile poznate prilikom donošenja Odluke o pristupanju izradi Izmjena i dopuna Regulacionog plana Gradski centar Marijin dvor – lokalitet Hastahana, kao i Odluke o usvajanju izmjena i dopuna Regulacionog plana GC Marijin dvor – lokalitet Hastahana i Odluke o provođenju izmjena i dopuna Regulacionog plana GC Marijin dvor- lokalitet Hastahana, a koje su predstavljale pravne činjenice po osnovu kojih se uopće nije moglo nastaviti sa procedurom donošenja odluka kako je to urađeno tj. do samog sklapanja Ugovora o prodaji nekretnine sa krajnjom namjerom izgradnje planiranog objekta", piše u Izvještaju.
U sklopu ovog izvještaja Komisija je dostavila i određene zaključke. Jedan od njih jeste da se sve prijavi Tužilaštvu KS i Tužilaštvu BiH.
"Predlažemo da se shodno članu 228. i 230. Zakona o krivičnom postupku FBIH ovaj Izvještaj sa prilozima radi upoznavanja i provođenja mjera iz konkretne nadležnosti dostavi Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine", predlaže se u Izvještaju.
