neizdrživo stanje

Karamehmedović: Kad pogledam ovu mjeru suda, izgleda da trebamo raditi za džaba

"Kad pogledam odluku Općinskog suda kojom se stavlja van snage odluka o privremenom nepružanju usluga FTV-u, vidim da je to poruka da radnici BHRT-a treba da rade za džaba".

Ovo je u Dnevniku 2 BHT1 večeras rekao generalni direktor BHRT-a Belmin Karamehmedović.

Gostujući zajedno za članom Upracvnog odbora BHRT-a Elvirom Lemešom, još jednom je jasno rekao da se za BHRT mora pronaći promptno rješenje inače će ova kuća prestati funkcionisati.

Imaju pravo na žalbu

Poteze u tom smislu najavio je i Lemeš.

Govoreći o stavljanju odluke o nepružanju usluga FTV-u van snage, Karamehmedović je rekao da je na BHRT-u da ispoštuje odluke suda, da se ima pravo na žalbu, te da je odluka o obustavljanju usluga već povučena.

"Ne bih da ulazim u odluke suda, ali kad protumačimo to što je sud uradio danas, to je poruka da radnici BHRT-a treba da nastave raditi poslove korporacije, a da ne budemo plaćeni za to, dakle da dajemo sve te usluge koje dajemo godinama - za džaba", rekao je Karamehmedović.

Lemeš je naveo da se UO nije direktno miješao u razgovore u vezi rješavanja naplate RTV takse jer UO FTV-a nije godinama imenovan, a generalnom direktoru FTV-a Džemalu Šabiću je odavno istekao mandat.

Kako kaže Lemeš, nisu imali relevantne sagovornike na temu prikupljanja i raspodjele takse.

"Mi vrlo aktivno radimo na tom problemu, pronašli smo neke anomalije u prethodnom ugovoru i insistirali da se isprave.

Vršili smo pritisak i na menadžment da vrši politički pritisak na političke partije, ne u smislu programa, nego u smislu da se riješi ovaj problem, velika energija je uložena u to. U ovoj državi niko nema osjećaj za BHRT.

Manipulativne radnje

U ovim manipulativnim radnjama, govorim o oba entitetska javna emitera, dva entitetska emitera su potpuno zbrinuta tim radnjama, samo BHRT nema riješeno finansiranje, a obavezan je da radi kao da je sve riješeno", naveo je Lemeš.

Istakao je da je UO BHRT-a donio odluku da se obustave privremeno usluge FTV-u, ne bi li se tako izvršio pritisak da se konačno dođe do dogovora.

To je bila i poruka javnosti, odnosno političkim elitama, da se mora naći rješenje za ovu situaciju.

"Došao sam da se uvjerim da je menadžment BHRT-a stavio odluku van snage zbog sudske odluke i da će postupiti po sudskoj odluci", kazao je Lemeš.

Generalni direktor BHRT-a je istakao da je BHRT došao do zida i da nema ništa od verbalne podrške koju godinama dobija, no konkretnog rješenja nema još uvijek ni na vidiku.

"Svima su puna usta toga da treba zaštititi BHRT, odnosno da treba primjeniti zakon, sve se svodilo na verbalnu podršku, mi nismo uspjeli postići dogovor sa FTV-om o raspodjeli sredstava jer oni žele da zadrže status quo, da se zadrži sistem od prethodnih šest godina, da bi zadržavali onih 50 posto sredstava za sebe umjesto 25 i trošili taj novac", kazao je Karamehmedović.

Narastao dug

Tako je FTV ostvarila prihod od 20 miiliona maraka preko onoga što bi im tim prihodom pripalo. U isto vrijeme, RTRS je po istom osnovu zaradio 53 miliona maraka.

"Tražili smo da se taj dio novaca koji se ne prebacuje RTRS-u prebaci nama. Nije bilo raspoloženja u FTV-u za to, radili smo do današnjeg dana pošteno i davali sve usluge.

Za tih pet mjeseci dug je za usluge narastao za milion i po maraka. Mi više nismo imali nikakvog izbora", rekao je Karamehmedović.

Još jednom je naglasio da "svi traže da ispunimo svoje obaveze, a niko u ovoj državi ne ispunjava obaveze prema BHRT-u".

"Mi ne možemo naplatiti svoj rad koji smo dali FTV-u, koji i oni priznaju, ali nas ucjenjuju da potpišemo aneks ugovora, pa da nam onda plate. Kakva je to poruka?", upitao je Karamehmedović.

Postavlja se pitanje, kaže Karamehmedović, treba li da postoji BHRT?

"Možda parlament treba da kaže da neće da nađe rješenje, i to je poštenije nego da se ovi ljudi mrcvare i razmišljaju da li mogu da nahrane svoju porodicu.

Neka neko utvrdi kakvo je stanje u druga dva emitera i sve će biti jasno gdje se ko nalazi", rekao je Karamehmedović.

Govoreći o najavljenim krivičnim prijavama FTV-a prema UO i menadžmentu BHRT-a, Lemeš nije imao komentar.

Konkretna rješenja

"Niko od nas ne želi da FTV ne radi. Mi smo kao članovi UO i menadžment takođe, pristali da provedemo zakonske odredbe koje se tiču javnog RTV sistema.

Mi smo legalisti, ali mi nemamo partnera s druge strane za razgovor. Mi svaki mjesec šaljemo poziv za sjednice UO sistema, niko nam ne odgovara.

Nikoga više nije briga šta se događa u BHRT-u. Kakav je onda smisao zakona o javnom RTV sistemu?", upitao je Lemeš.

Najavio je sazivanje sjednice UO BHRT-a u narednim danima. Rekao je da će se ozbiljno razmotriti ima li smisla da BHRT egzistira u svemu ovome.

"Ja ne mogu da gledam ove ljude kad naiđem kroz zgradu svaki dan, teško mi pada kad me ljudi pitaju znam li išta, hoće li biti plaće.

Zalažem se za provođenje zakona, nemam tu nikakve rezerve i mi nismo se odlučili na ovo da se nešto uskrati građanima, ovo je potez očajnika, potez koji je reakcija na ovo stanje u kući.

UO je ovo vrlo nerado donio, ovakvu odluku", istakao je Lemeš.

Karamehmedović je napomenuo da se odluka o uskraćivanju usluga odnosila na sve usluge osim emitovanja vijesti i dnevnika FTV.

"Dajemo svi sve od sebe da uradimo svoj posao. Vrlo često smo izloženi opravdanim kritikama, ali se vrlo rijetko pohvalimo. Radimo mi i dobre stvari.

Radimo velike sportske događaje, sve vjerske blagdane, rijetko ćete čuti da neko to pohvali. Zadnjih šest godina, iako uskraćeni za 50 posto prihoda, pošteno smo radili svoj posao.

Trudili smo se da budemo kooperativni, ali u ovoj državi to izgleda ne pije vode. Mi jesmo dovedeni do zida. Ponovit ću: ne možemo više raditi za džaba.

Ali kad pogledam ovu mjeru suda, izgleda da trebamo raditi za džaba", rekao je Karamehmedović.

Ovo je poruka, naveo je, i javnosti da je pitanje dana da, ako se ništa promptno ne riješi u smislu da se dio naših zakonskih prava ostvari, da će BHRT prestati funkcionisati.

Elvir Lemeš je još jednom ponovio da je UO nudio rješenja, da nisu sjedili i kukali nego su vrlo konkretna rješenja ponuđena, sa kojima politika treba da se složi i da se privremeno problem riješi.