Njemačka se nada da će se izboriti sa nedostatkom kvalifikovanih radnika novom "karticom mogućnosti" ili jednom vrstom "karte za šansu". "Šansenkarte", kako se i naziva u Njemačkoj, koristit će sistem bodovanja kako bi se kvalifikovanim radnicima sa vještinama, koje nedostaju Njemačkoj, omogućio lakši dolazak u zemlju, čak i prije nego što zapravo i pronađu posao, piše euronews.rs.
U pitanju je dio strategije koju je predložio ministar rada Hubertus Heil u cilju rješavanja nedostatka radne snage u zemlji, koja bi trebalo da bude predstavljena njemačkoj vladi ove jeseni.
Šta su uslovi?
Kako piše "Euronews", svake godine će se određivati kvote u zavisnosti od toga u kojim industrijama nedostaje radnika. Kako bi se zainteresovani prijavili biće potrebno da ispune tri od ukupno četiri kriterijuma.
1.Diploma ili stručna obuka koju priznaje Njemačka
2.Tri godine profesionalnog iskustva
3. Poznavanje jezika ili prethodni boravak u Njemačkoj
3. Starost ispod 35 godina
Trenutno, većina građana koji nisu iz EU moraju da dobiju konkretnu ponudu za posao prije nego što se presele u Njemačku. Viza za one koji traže posao već postoji, ali se očekuje da će "šansenkarte" ili "karta za šansu" biti još jedno olakšanje za ljude koji žele da nađu posao u Njemačkoj.
Kako sada izgleda procedura i šta se mijenja?
Državljani određenih zemalja sa viznim sporazumima već mogu da uđu u Njemačku na 90 dana bez vize, ali im je dozvoljeno samo da se zaposle na kraći rok. "Karta za šansu" će pomoći ljudima traže posao ili pripravnički staž dok su u samoj zemlji, a ne da se za poslove prijavljuju iz inostranstva.
Kandidati, stoga, moraju biti u stanju da dokažu da, u međuvremenu, odnosno do dobijanja posla, mogu samostalno da plaćaju svoje životne troškove. Tačni detalji ove nove ponude tek treba da budu formalizovani.
Zašto Njemačka želi kvalifikovane radnike?
Zašto se, međutim, Njemačka odlučuje na ovaj korak. Ove godine je nedostatak kvalifikovanih radnika u Njemačkoj dostigao najviši nivo do sada. Ranije ove godine, Institut za istraživanje zapošljavanja (IAB) pronašao je 1,74 miliona slobodnih radnih mjesta širom zemlje. U julu je nedostatak osoblja uticao na skoro polovinu svih kompanija koje je ispitao minhenski istraživački institut IFO, što je za posljedicu imalo usporavanje njihovog poslovanja.
Koje industrije su najviše pogođene?
Istraživanje IFO pokazuje da je uslužni sektor najteže pogođen, posebno oblast smještaja i organizacije raznih događaja. Zatim slijede usluge skladištenje robe, pružaoci ostalih usluga i proizvodnja posebno u sektoru hrane, opreme za obradu podataka, mašina i metala.
Mnoga maloprodajna preduzeća, građevinske kompanije i veletrgovci takođe su prijavili nedostatak osoblja. Nešto bolja situacija je u farmaceutskoj i hemijskoj industriji kojima nedostaje najmanji broj kvalifikovanih radnika. Automobilska i mašinska industrija takođe su u nešto boljoj poziciji od ostalih sektora.
