Xi Jinping je pozvao Vijetnam da se suprotstavi „jednostranom nasilju“ i podrži slobodnu i otvorenu trgovinu, započinjući svoju diplomatsku turneju po zemljama Azije koje se oslanjaju na izvoz, s ciljem da predstavi Kinu kao stabilnog partnera nasuprot Sjedinjenim Američkim Državama.
Kineski lider stigao je u komunistički Vijetnam u ponedjeljak, a planira posjetiti i Maleziju i Kambodžu od utorka do petka — zemlje koje su posljednjih godina značajno proširile trgovinske i investicione veze s Kinom, piše CNN.
Na sastancima s vrhom vijetnamskog rukovodstva, Xi je izjavio da dvije zemlje treba da sarađuju na očuvanju „stabilnosti globalnog sistema slobodne trgovine, kao i industrijskih i lanaca snabdijevanja“, prenosi kineska državna novinska agencija Xinhua.
„Kinesko veliko tržište uvijek je otvoreno za Vijetnam“, rekao je Xi, dodajući: „Kina i Vijetnam treba da ojačaju strateški fokus i zajedno se suprotstave jednostranom nasilju.“
„Mali čamac s jedrim jedrom ne može izdržati olujne valove – samo zajedničkim radom možemo ploviti stabilno i daleko“, poručio je Xi.
Trgovinski rat u pozadini
Ova posjeta dolazi svega nekoliko dana nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump pauzirao primjenu „recipročnih“ tarifa na većinu zemalja na 90 dana — fokusirajući trgovinski rat isključivo na Kinu.
Dok Washington i Peking međusobno razmjenjuju rekordno visoke carine, zemlje jugoistočne Azije, koje se još oporavljaju od suspenzije američkih tarifa, sve su zabrinutije da bi mogle završiti kao kolateralna šteta u sukobu dviju najvećih svjetskih ekonomija.
Nastojeći da iskoristi haos koji su izazvale Trumpove tarife, Xi Kini daje imidž pouzdanog partnera i branioca globalne trgovine. Vijetnam i Kambodža bile su među najteže pogođenim zemljama Trumpovim tarifama, koje su dostigle 46%, odnosno 49% prije nego što su privremeno obustavljene.
Iako zemlje regiona toplo dočekuju Xija, analitičari upozoravaju da moraju biti oprezne – da ne bi izgledalo kao da se otvoreno svrstavaju uz Kinu i time izazvale Trumpa u sopstvenim pregovorima o tarifama koje još nisu riješene.
Trump je u ponedjeljak iz Ovalnog ureda komentarisao sastanak između Xija i njegovog vijetnamskog kolege To Lama, rekavši da je cilj sastanka da naškodi SAD-u.
„Ne krivim Kinu. Ne krivim Vijetnam“, rekao je. „To je divan sastanak — sastanak poput onog gdje razmišljaju: ‘Kako da zeznemo Sjedinjene Američke Države?’ Nemojte zaboraviti, Evropska unija je osnovana upravo s tim ciljem.“
Kina jača trgovinski utjecaj u Aziji
Neke zemlje jugoistočne Azije strahuju da bi ih mogli preplaviti jeftini kineski proizvodi koji sada ne mogu na američko tržište zbog carina. Kina već ostvaruje trgovinski suficit s Vijetnamom, izvozivši robu u vrijednosti 1,6 puta većoj nego što uvozi iz te zemlje.
Prema podacima kineske carine, od 2023. godine, blok zemalja ASEAN-a prestigao je i SAD i Evropsku uniju kao najveće kinesko izvozno tržište.
Vijetnam, koji sve više postaje industrijska sila, doživio je ogroman rast kineskih investicija kako su kompanije premještale lance snabdijevanja iz Kine u potrazi za jeftinijom radnom snagom i zaštitom od američkih carina. Trgovina između Kine i Vijetnama skoro se udvostručila od 2017. do 2024. godine, što je Vijetnam učinilo najvećim trgovinskim partnerom Kine u jugoistočnoj Aziji.
Tokom posjete Hanoju, Xi će vjerovatno dodatno ojačati te veze. Dvije zemlje planiraju potpisati oko 40 sporazuma u različitim sektorima – uključujući saradnju u željezničkom saobraćaju, poljoprivrednoj trgovini, digitalnoj i zelenoj ekonomiji, izjavio je potpredsjednik vlade Vijetnama Bui Thanh Son, prenosi Reuters.
Vijetnam je već odobrio plan za izgradnju željezničke pruge od 8,3 milijarde dolara koja će povezivati luku Haiphong na sjeveru zemlje sa Kinom, a projekt će djelimično biti finansiran kineskim kreditima. Zemlja također razmatra kupovinu kineskog putničkog aviona proizvedenog od strane državne kompanije COMAC.
Xi želi pokazati „ljubav“, ne prijetnje
Wen-ti Sung, nerezidentni saradnik pri Atlantic Councilu, izjavio je da Xi ovom posjetom ima dvostruku strategiju. Ekonomski gledano, cilj je diverzifikacija kineskog prisustva širom svijeta, dok se u vanjskoj politici radi o približavanju zemalja Kini u trenutku kada ih uznemiruju Trumpove tarife.
„Ono što Xi sada pokušava jeste da ode lično. Umjesto straha i pritiska, želi im pokazati ljubav – možda i poneki ‘suvenir’ usput“, rekao je Sung, misleći na moguće nove trgovinske sporazume i unapređenje strateških partnerstava.
„Sve su to načini da Kina poruči: ‘Na vašoj sam strani. Sigurno je družiti se s Kinom, pogotovo ako vas brine ponašanje SAD-a.’“
Ipak, odnosi Kine i njenih susjeda bili su napeti posljednjih godina, naročito zbog teritorijalnih sporova u Južnom kineskom moru. U februaru su kineski ratni brodovi izveli vježbe bojeve paljbe u vodama kod Vijetnama, u Zaljevu Tonkin (u Kini poznatom kao Beibu zaljev), nakon što je Hanoi objavio kartu s jasno definisanim teritorijalnim zahtjevima.
U autorskom tekstu objavljenom u vijetnamskom listu Nhan Dan, Xi je pozvao dvije zemlje da „na ispravan način upravljaju razlikama i očuvaju mir i stabilnost u našem regionu“.
„Uspješno razgraničenje naših granica na kopnu i u Beibu zaljevu pokazuje da smo uz viziju i odlučnost sposobni da riješimo i pomorska pitanja kroz konsultacije i pregovore“, naveo je Xi.
