Svijet

Ko je bio Mihail Gorbačov? Promijenio mapu Evrope, okončao hladni rat i kritikovao Putina

Posljednji vođa Sovjetskog Saveza Mihail Gorbačov je preminuo u 92. godini, javili su ruski mediji.

Zasluga Mihaila Gorbačova je što je okončao Hladni rat bez krvoprolića, ali nije uspio spriječiti raspad Sovjetskog Saveza. Raspad SSSR-a mu kod kuće nikad nisu oprostili pa je brzo nakon gubitka vlasti pao u politički zaborav.

Gorbačov je izabran je 1985. za generalnoga sekretara CK KPSS-a.

Korjenite reforme

Kao šef Komunističke partije potaknuo je korjenitije reforme radi oslobođenja kulture od političke stega i radi veće slobode tiska (glasnost), kao i restrukturiranja gospodarskog i političkog sustava (perestrojka), uvođenjem tržišnih mehanizama i elemenata izborne konkurencije (liste s više kandidata, tajni izbori).

Usmjeravao je vanjsku politiku prema smanjivanju napetosti između velesila te okončanju Hladnog rata, prenosi Tportal.hr.

U decembru 1987. potpisao je s američkim predsjednikom Ronaldom Reaganom sporazum o uništenju zaliha nuklearnih projektila srednjega dometa, a tokom 1988–89. nadzirao je povlačenje sovjetske vojske iz Afganistana.

Njegova je politika ohrabrivala reformske promjene u državama Istočnoga bloka, a kada su 1989–90. uspostavljene nekomunističke vlade u Poljskoj, DR Njemačkoj, Mađarskoj i Čehoslovačkoj, složio se s odlaskom sovjetske vojske iz tih država.

U ljeto 1990. pristao je na ujedinjenje Njemačke.

Kako bi učvrstio svoju vlast, u oktobru 1988. preuzeo je i mjesto predsjednika prezidija Vrhovnog sovjeta SSSR-a, kojemu su ustavnim promjenama bile dane široke izvršne ovlasti. U martu 1990. izabran je za prvog predsjednika SSSR-a.

Njegova je reformska politika dovela do demokratizacije i decentralizacije sovjetskog društva i države, ali nije mogla riješiti sve dublju gospodarsku i političku krizu.

Podnio ostavku

Tokom neuspjelog puča konzervativnih snaga u augustu 1991., dok je tri dana bio u kućnom zatvoru, izgubio je politički utjecaj, a njegovu je ulogu preuzeo predsjednik Ruske Sovjetske Socijalističke Republike Boris Jeljcin.

Nakon odluke konstitutivnih republika da umjesto SSSR-a uspostave Zajednicu neovisnih država, Gorbačov je 25. novembra 1991. podnio ostavku na mjesto predsjednika SSSR-a, pa je ta država prestala postojati.

Za doprinos svjetskom miru dobio je Nobelovu nagradu za mir 1990. Bio je aktivan kao kritičar režima Vladimira Putina. Njegova knjiga Perestrojka prevedena je na sve važnije svjetske jezike.