Tri su pobjednika na danas održanim vanrednim općim izborima u Njemačkoj u ovoj utrci. To je jasno iz najnovijih projekcija: Kršćanski demokrati (CDU) Friedricha Merza, antiimigracijska alternativa za Njemačku (AfD) i i stranke ljevice, piše u svojoj analizi BBC.
CDU ide prema oko 29 posto, a Merz kaže da će sutra ujutro početi raditi na formiranju koalicije.

AfD se kreće na nešto ispod 20% i čelnica Alice Weidel je u pravu kada tvrdi da je ostvarila "historijski rezultat" za stranku - više od devet bodova više u odnosu na izbore 2021.
Drugi veliki pobjednik je ljevica, koja je porasla na više od 8%, dijelom zbog vrlo uspješne kampanje na društvenim mrežama.
Neće biti lako
Veliki gubitnici su tri stranke vlade na odlasku: Socijaldemokrati (SPD) Olafa Scholza koji idu prema historijsko niskom rezultatu, Zeleni i ekonomski liberali, FDP, koji možda uopće neće ući u parlament.

Prerano je govoriti s kim će Merz pokušati vladati, ali najnovije projekcije pokazuju da neće biti lako, a čini se da neće biti dovoljno oslanjanje samo na socijaldemokrate. Ono što se zna je da je čelnik CDU-a Friedrich Merz odbacio koaliciju s krajnje desničarskim AfD-om.
Još je jedan fenomen današnjih izbora. Odaziv nije bio tako visok od prije ponovnog ujedinjenja Njemačke 1990. godine, pokazuju dva anketara koje je koristila njemačka TV.
ARD je stavio brojku na 84%, a ZDF na 83%.
Jednostavno rečeno, više od četiri od svakih pet od 59,2 miliona njemačkih birača izašlo je. Koliko ih je glasalo putem pošte, tek ćemo saznati, no 2021. je bilo posebno veliko zbog pandemije Covida.
Odaziv je bio posebno visok na istoku države. Nijemce su ovi izbori osnažili jer dolaze u ključnom trenutku za njihovu zemlju. I iako je u posljednjem dijelu kampanje bilo devet TV debata, one su privukle veliku publiku.Po
Pojavile su se i prve projekcije kako bi današnji izbori mogli promijeniti sastav njemačke politike. Veliki blijedoplavi dio pokazuje koliko je daleko AfD stigao.

Ali ova bi se slika ipak mogla dramatično promijeniti.
Još ne znamo hoće li dvije manje stranke ući u Bundestag - populistički lijevi BSW i liberalni FDP trenutno imaju 0 mjesta. Ali oboje su vrlo blizu 5% koliko im je potrebno da imaju zastupnike.
Poruke Alice Weidel
Ono što je čelnica AfD-a, Alice Weidel, govorila poklonicima stranke u proteklih sat vremena jest da ovdje u osnovi postoji pravi demokratski deficit.
Drugim riječima, očekuje se da će njena stranka biti druga najveća u Njemačkoj, ali budući da sve druge stranke kažu da neće sarađivati s AfD-om, neće činiti dio sljedeće koalicijske vlade.
The polls are open in Germany.
— Inevitable West (@Inevitablewest) February 23, 2025
Vote AfD for freedom! pic.twitter.com/OdET8u3kjS
Weidel je sugerirao da bi sljedeći izbori mogli doći mnogo ranije nego što ljudi misle. Zaključak je da će AfD biti izrazito težak u opozciji.
Ako izbori budu prijevremeni, AfD vjeruje da je zamah na njihovoj strani i da je stranka u jakoj poziciji da još više poveća njihov broj glasova.
Jer, zapamtite, ovaj put su udvostručili svoj udio glasova u odnosu na prošle izbore.
Šta sada slijedi
Nijedna stranka nikada nije osvojila većinu u poslijeratnoj Njemačkoj, a koalicije su uobičajene. Nakon što rezultati budu potvrđeni i raspodjela zastupničkih mjesta utvrđena, započet će složen proces formiranja nove vlade.
Još nije jasno hoće li blok CDU/CSU trebati jednog ili dva koalicijska partnera za sastavljanje vlade.
Međutim, zbog historijskog nasljeđa nacizma, njemačke mainstream stranke već dugo poštuju tzv. "vatreni zid” – nepisani dogovor prema kojem ne sarađuju s krajnjom desnicom, iako se predviđa da će AfD zauzeti drugo mjesto.
Pregovori bi mogli potrajati čak mjesecima, iako je Merz obećao brzo djelovanje. Do tada, odlazeća vlada kancelara Olafa Scholza ostat će u tehničkom mandatu.