Tihi okean najveći je i najdublji okean na zemlji. Prostire se na golema 165,2 miliona kvadratnih kilometara od Amerike do Azije, odnosno pokriva 49,8 posto morskih prostranstava Zemlje. Taj je vodeni div toliko ogroman da je teško uopće zamisliti koliko, piše punkufer.
Zamislite li sve dijelove kopna spojene u jednu cjelinu, golema površina velikog tihog plavetnila i dalje bi bila veća. Najveći okean na svijetu ime duguje istraživaču Ferdinandu Magellanu, koji ga je tako nazvao dok je 1520. plovio njegovim mirnim dijelom. No Tihi okean nije nimalo miran, tih ni povučen. U njegovim dubinama i na površini sve vrvi od aktivnosti.
Velik dio još uvijek nije do kraja istražen, poput dubine Challenger (Challenger Deep). Taj dio Marijanske brazde, koji se nalazi u zapadnom dijelu okeana istočno od Filipina, 1951. je otkrio britanski istraživački brod Challenger, a dubinu od 11.033 metra poslije je izmjerio ruski istraživački brod pomoću sonarnog sistema.
1960. godine američka je posada dospjela do dubine od 10.915 metara, što je gotovo 2100 metara više od visine Mount Everesta. Marijanska brazda nastala je na mjestu gdje se Pacifička ploča podvlači ispod Filipinske, stotinjak kilometara zapadno od udaljenih otoka po kojima je nazvana.
Tihi okean vjerovatno je najstarije more na Zemlji. Pripada li njegovo dubokomorsko dno dubljemu dijelu Zemljine kore, tj. simi, ne može se tačno odrediti zbog debelog sloja sedimenata koji pokrivaju morsko dno.
Kako bismo uistinu doživjeli veličinu Tihog okeana, pomažu impresivne činjenice.
Tihi okean ima nekoliko antipoda, odnosno dijametralno suprotnih tački na površini Zemlje, a ako bismo zamislili liniju koja ih povezuje, pokrila bi polovicu planeta.
Kad bismo zaronili u Tihi okean podmornicom, primjerice nedaleko od Čilea, i stigli na njegovo dno pa napravili prolaz na drugi kraj Zemlje – i dalje bismo bili u Tihom okeanu, preciznije u blizini Vijetnama.
Najduži kontinuirani potez mora u Tihom okeanu proteže se od Indonezije do Kolumbije. Taj je potez dugačak nevjerojatnih 19.800 kilometara, što pokriva promjer ne jednog, nego pet Mjeseca – i još uvijek bi bilo mjesta.
