Portparol Kremlja Dmitrij Peskov upozorava na "hladni rat" kojem zapadni svijet ide zbog postavljanja američkog oružja dugog dometa u Njemačkoj.
"Nadati se da će njemačke političke elite preispitati da li je takav destruktivan i opasan korak, koji ne doprinosi sigurnosti Savezne Republike Njemačke niti evropskog kontinenta u cjelini, preporučljiv", rekao je Sergej Nečajev, ruski ambasador u Njemačkoj.
"Da ne pominjemo nepopravljivu štetu njemačko-ruskim odnosima", dodao je Nečajev.
Korak do hladnog rata
Peskov je kazao:
"Mi stalno preduzimamo korake ka hladnom ratu".
Njemačka, Francuska, Velika Britanija i SAD bi tako direktno učestvovale u ratu u Ukrajini i tako ušle u direktnu konfrontaciju.
Kremlj je nazvao odluke NATO-a o Ukrajini prijetnjom vlastitoj sigurnosti i najavio protumjere. Odluka da se Ukrajina prije ili kasnije primi u Alijansu ilustruje glavni cilj Alijanse da zadrži Rusiju, rekao je Peskov te još jednom pomenuo rusku nuklearnu doktrinu.
On je potvrdio da su u toku izmjene. Trenutni vodeći princip je da Rusija smije koristiti nuklearno oružje samo kao odgovor na nuklearni napad ili egzistencijalnu prijetnju zemlji u konvencionalnom napadu.
Razviti vojni odgovor
Prema njihovom Ministarstvu vanjskih poslova, Rusija želi vojno odgovoriti na planirano raspoređivanje. Ruska sigurnost bila bi ugrožena takvim oružjem, rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov, prenosi državna novinska agencija Tass.
To je “karika u kursu eskalacije” NATO-a i SAD prema Rusiji. "Razradit ćemo prvenstveno vojni odgovor na ovo bez pokazivanja živaca ili emocija."
Na marginama samita NATO-a Bijela kuća i njemačka vlada objavile su da će prvi put od hladnog rata američki sistemi naoružanja koji sežu čak do Rusije od 2026. godine ponovo biti stacionirani u Njemačkoj.
Nečajev je rekao da bi u takvom slučaju došlo do daljnjih tenzija, trke u naoružanju i rizika od nekontrolirane konfrontacije. To može dovesti do nepovratnih posljedica. Rusija će preduzeti odgovarajuće mjere da odgovori.
Više od 2.000 kilometara dometa
Od 2026. nadalje, krstareće rakete Tomahawk s dometom od preko 2.000 kilometara, protuzračne rakete SM-6 i novo nadzvučno oružje osigurat će bolju zaštitu NATO saveznika u Evropi. Planirano raspoređivanje počinje više od godinu nakon američkih predsjedničkih izbora sljedećeg novembra.
Potencijalni predsjednik Donald Trump mogao bi to preokrenuti.
