Godine 1950. misteriozni prostor u Nunaviku u kanadskoj pokrajini Quebec nazivali su osmim čudom svijeta. Ne zbog čarobne divljine, niti neke posebne građevine – već zbog kratera koji je dobio ime Pingualuit.
Tada je službeno "otkriven" većini svijeta, iako se vjeruje da su Inuiti znali za njega mnogo prije toga. Američki piloti, pak, otkrili su ga 1943. godine dok su nadlijetali ovaj prostor. S obzirom da su krater koristili kao pomoć pri navigaciji i da je u toku bio Drugi svjetski rat, o svojem otkriću su privremeno odlučili šutjeti, piše punkufer.
Isprva se vjerovalo da je Pingualuit vulkanski krater i da njegove dubine skrivaju nalazište dijamanata. Istraživanje je otkrilo je riječ o krateru koji je nastao kao posljedica udara meteorita prije otprilike 1,4 miliona godina.
Krater je smješten na poluotoku Ungava. Promjera je 3,44 metra, opsega 10 km, te dubine i do 400 metara na nekim dijelovima. Promatrajući veličinu i dubinu kratera stručnjaci pretpostavljaju da je udar koji ga je stvorio bio 8500 puta jači od atomske bombe koja je bačena na Hiroshimu.
Krater i tundra koja ga okružuje danas se smatra dijelom Nacionalnog parka Pingualuit. Pingualuit je dobio ime prema inuitskom izrazu za mrlju na koži ili prištić izazvan hladnim vremenom. Inuiti ga, pak, od zbog bistrine vode u krateru nazivaju kristalnim okom Nunavika.
Unutar kratera nalazi se jezero ispunjeno vodom koje je djelomično može biti zaleđeno tokom cijele godine. Jedina vrsta riba koja živi u jezeru jest jezerska zlatovčica. Kako je ova riba došla u jezero neodgovorena je misterija s obzirom da se u njega ne ulijevaju nikakve rječice, a voda se akumulira isključivo od kiše i snijega.
