Huliganska devastacija Partizanskog groblja u Mostaru, koja se dogodila u utorak navečer kada je uništeno svih 700 ploča ovog nacionalnog spomenika prve kategorije, eskalacija je višegodišnjeg govora mržnje u HNK.
Smatra to zastupnica NES-a u Skupštini HNK Minela Krpo, koja je nedavno podnijela inicijativu koja se tiče baš govora mržnje.
Kako kaže, nasilje poput ovog posljednjeg na Partizanskog groblju, kao i mnogi drugi zločini iz mržnje ne bi se događali da se sjeme zla suzbije u korijenu. A, sve počinje od govora mržnje.
"U javnosti se često postavlja pitanje gdje prestaje sloboda izražavanja, a počinje govor mržnje. Govor mržnje uvijek prethodi nasilju i zločinu iz mržnje", navela je Krpo.
Zbog toga je Krpo uime NES-a Hercegovine predlažila sljedeće mjere:
1.Zaprimanje pojedinačnih i grupnih žalbi u vezi s govorom mržnje
2.Davanje fizičkim i pravnim licima koja su podnijela žalbu zbog govora mržnje potrebnih obavještenja o njihovim pravima i obavezama, te mogućnostima sudske i druge zaštite;
3.Donošenje odluke o prihvatljivosti žalbe i sprovođenje istrage u skladu s Pravilima postupka Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH;
4.Donošenje preporuke u slučaju utvrđivanja postojanja govora mržnje;
predlaganje pokretanja postupka medijacije u skladu s odredbama Zakona o medijaciji;
5.Predlaganje pokretanja postupka medijacije u skladu s odredbama Zakona o medijaciji;
6.Pokretanje i učešće u postupku za zaštitu od diskriminacije (govora mržnje) za prekršaje propisane Zakonom o zabrani diskriminacije
7.Hitno uklanjanje uvredljivih grafita u HNK. Ovo je mali, ali značajan korak ka unapređenju povjerenja u zajednici;
8.Uspostava partnerskih odbora u zajednici, koji bi omogućili općinama i organima za primjenu zakona da se susretnu s predstavnicima građanskog društva i vjerskim zajednicama, te da razmijene informacije i razgovaraju o problemima;
9.Kada se desi incident, za koji se sumnja da je počinjen na osnovu predrasuda, potrebno je osigurati da načelnici općina i lokalni političari mogu pružiti uvjerenja zajednici da će detaljna istraga biti provedena i da daju tzv. pozitivne izjave za javnost. Važno je prepoznati zabrinutost zajednice i pojasniti koje su radnje poduzete. Takve izjave shvataju se ozbiljnije, ukoliko postoji praksa rada s organizacijama u zajednici i uvažavanja njihovih stavova;
10.Promocija školskih projekata, kojima se obrazuju učenici o krivičnim djelima počinjenim iz mržnje i o borbi protiv mobinga motiviranog predrasudama. Ovo može činiti dio nastavnih sati tzv. građanskog obrazovanja, kao što su „udruživanje” sa drugim školama na lokalnom nivou ili u etnički raznolikim područjima, kako bi se organizirale zajedničke aktivnosti na istraživanju međusobnih predrasuda i iskustava;
11.Sistematsko obrazovanje svih učenika o predrasudama i netrpeljivosti. To se može postići ukoliko obrazovne institucije uvrste ovaj predmet i u nastavni plan i program pedagoških akademija
