Polarni medvjedi suočavaju se s gladovanjem dok se led na Arktiku topi jer ne mogu prilagoditi svoju prehranu životu na kopnu, otkrili su naučnici.
Kultna arktička vrsta obično se hrani tuljanima koje hvata na ledenim santama na pučini.
Međutim, kako led nestaje u svijetu koji se zagrijava, mnogi medvjedi provode sve više vremena na obali, jedući ptičja jaja, bobice i travu.
Brzo gube na težini
Međutim, životinje brzo gube na težini na kopnu, povećavajući rizik od smrti. Polarni medvjed postao je primjer za rastuću prijetnju klimatskih promjena na Arktiku.
Iako je broj medvjeda pao do 1980-ih, to je uglavnom bilo zbog ilegalnog lova. Uz veću zakonsku zaštitu, broj polarnih medvjeda je porastao.
Međutim, rastuće globalne temperature sada se smatraju njihovom najvećom prijetnjom. To je zato što su zaleđena arktička mora ključna za njihov opstanak.
Životinje koriste morski led kao platformu za lov na tuljane, koji imaju visoke koncentracije masti, uglavnom u kasno proljeće i rano ljeto.
Ipak, tokom toplijih mjeseci mnogi su dijelovi Arktika sada sve više oslobođeni ledene površine.
Kako bi shvatili kako životinje preživljavaju dok led nestaje, istraživači su pratili aktivnosti 20 polarnih medvjeda tokom ljetnih mjeseci u trogodišnjem razdoblju.
Uz uzimanje uzoraka krvi i vaganje medvjeda, životinje su opremljene ogrlicama s videokamerama i GPS-om. To je naučnicima omogućilo snimanje kretanja životinja, njihovih aktivnosti i onoga što su jele.
U ljetnim mjesecima bez leda, medvjedi su usvojili različite strategije za preživljavanje.
Pojedini su se uglavnom odmarali i čuvali energiju. Većina je pokušavala tražiti vegetaciju ili bobice ili je plivala da vidi mogu li pronaći hranu.
Bez koristi od nove taktike
Oba pristupa nisu uspjela, jer je 19 od 20 medvjeda u studiji izgubilo tjelesnu masu, u nekim slučajevima i do 11 procenata.
"Bez obzira na to koju su strategiju pokušavali koristiti, nije bilo stvarne koristi ni od jednog ni od drugog pristupa što se tiče dužine razdoblja u kojem su mogli preživjeti na kopnu", prema glavnom autoru Anthonyju Paganu iz Američkog geološkog instituta u Aljaska.
U svijetu je ostalo oko 26.000 polarnih medvjeda, a većina je u Kanadi. Također se nalaze i u Sjedinjenim Američkim Državama, Rusiji, Grenlandu i Norveškoj.
Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) stavila je polarne medvjede na listu ugroženih od izumiranja. Klimatske promjene su ključni faktor smanjenja njihove populacije.
Odrasli mužjaci mogu narasti do tri metra dužine i mogu težiti blizu 600 kilograma. A mogu pojesti do 45 kg sala u jednom dahu.
Imaju snažno čulo mirisa i mogu nanjušiti plijen s udaljenosti do 16 kilometara.
"Vjerovatno je da će polarni medvjedi nestati s područja gdje će i morski led nestati u budućnosti, ali teško je reći kada i gdje", rekao je Jon Aars iz Norveškog polarnog instituta.
Studija je objavljena u časopisu Nature Communications.
