Kad se podvuče crta

Kultura u BiH u 2024. godini: I ono što valja pada u sjenu zbog muzeja bez grijanja, filma bez para i neodštampane knjige

Ipak, kinematografija, kao i sve druge umjetnosti neće umrijeti, jer je umjetnost sam život, jer je besmrtna, rekao je Pjer Žalica

Sarajevo Film Festival, MESS, pozorišne premijere, koncert Zubina Mehte, opera “Tvrtko, kralj bosanski”, film Jasmile Žbanić o Emeriku Blumu...nažalost više nemaju tu snagu da se kandidiraju za događaje koju su obilježili kulturni scenu Bosne i Hercegovine u 2024. godini.

Sve to pada u duboku sjenu zbog jada i čemera na našoj kulturnoj sceni kao i zbog nevjerovatne nebrige onih koji primaju plaću da vode računa o kulturnim institucijama i kulturi u ovoj zemlji.

Dokle smo došli

Došli smo dotle da je u jednom period bilo onemogućeno izdavanje knjiga u Federaciji BiH zbog blokiranog rada krovne nacionalne biblioteke u Bosni i Hercegovini. Zbog teške financijske situacije i neriješenog statusa, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH obustavila je početkom oktobra rad s korisnicima.

Time je zaustavljeno i izdavanje međunarodnih standardnih brojeva bez kojih knjige i časopisi ne mogu biti objavljeni. Tako je u našoj zemlji ove godine održana protestna promocija nove knjige jednog od vodećih pisaca i publicista mlađe generacije u BiH i regiji Jasmina Agića pod naslovom „Uloga Josipa Broza u životu djeda Sulejmena“.

„Zbog problema u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci, sve se moralo prolongirati. To je trajalo više od mjesec da oni nisu izdavali ISBN broj, identifikacionu karticu knjige. Onda smo se našli u problemu svi…“, govorio je Agić za Raport.

Također je ogorčeno dodao:

"U međuvremenu je visoki predstavnik svojim ovlastima, što je takva sramota za naše društvo i državu, nametnuo odluku da se odblokira rad NUB-a BiH".

Uposlenici Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine na društvenim mrežama skreću pažnju u kakvim uvjetima rade.

„Još jednu zimu bez grijanja smo ublažili toplim čajem i dobrodošlicom. Dobro nam došli - u Mjesecu muzeja, a i inače…“, poručili su na Facebooku.

Inače, ovakava situacija u ovoj ustanovi traje od kraja rata u BiH.

Udruženje rediteljica i reditelja u BiH ljetos je poslalo pismo premijeru Vlade FBiH Nerminu Nikšiću vezano za težak položaj bh. kinematografije. Potpisnici pisma su Danis Tanović, Jasmila Žbanić, Pjer Žalica, Aida Begić, Dino Mustafić, Tanja Miletić Oručević, Nermin Hamzagić, Ines Tanović, Alen Drljević, Srđan Vuletić, Alen Šimić i Nedim Karalić

„…Sa žaljenjem moramo primijetiti da je kinematografija opet postala talac nejasne kulturne politike, te dovedena u najgoru situaciju u zadnjih 20 godina", mišljenja su reditelja iz udruženja koji su, između ostalog, naveli da su od njihovog dolaska na vlast potpuno je zamrla proizvodnja filmova…

Niz pogrešnih poteza...

Tako je Pjer Žalica u intervju za Raport na pitanje prijeti li bh. filmu smrt, odgovorio:

“Učinjen je niz pogrešnih poteza, u svim segmentima proizvodnje, distribucije, promocije i edukacije u oblasti AV medija i umjetnosti. Svaki od njih pojedinačno je poguban, a kamoli svi zajedno. Razlog takvih poteza može biti neznanje, ali i namjera. Ili oboje. Nadam se da je ipak loša procjena u neznanju iz najboljih namjera, ali… sumnjam da je tako. Oni koji odlučuju, po ustaljenoj političkoj praksi, radije slušaju savjetnike iz svojih stranaka, nego akademsku i profesionalnu zajednicu, koja je našu kinematografiju učinila uspješnom. Najveći i najbrojniji uspjesi su uvijek bili u periodima kada je politika imala povjerenje u najuspješnije profesionalce i akademsku zajednicu. Sada je situacija takva da imam osjećaj da strašno nerviramo političare, da nas ne vole ni vidjeti a kamoli čuti. To mi je jako žao, jer bi trebali imati isti cilj, učiniti naš život boljim, ambijent ugodnijim, i tu sliku širiti u svijet, jer ljudi vole da sarađuju, budu prijatelji, dive se, zadovoljnim, naprednim ljudima i društvima. Mi to nismo. A prije rata smo bili 'Land of Champions' (zemlja šampiona), u ratu 'Land of the brave' (zemlja hrabrih), i svijet nas je volio. Danas nas ne voli niko, samo nas 'lože' i zloupotrebljavaju bitange. Nekada je ovdje primitivizam bio ironijski umjetnički izraz, a danas je surova stvarnost. To je tako. Ipak, kinematografija, kao i sve druge umjetnosti neće umrijeti, jer je umjetnost sam život, jer je besmrtna. To možete da ne volite, da gušite, ali ne možete da ubijete. To smo dokazali više puta.”

Umjetnička galerije BiH je na rubu opastnka, uposlenici skoro godinu radili su bez plaće...

Ovo nije sve, ovo su ilustracije stanja na kulturnoj sceni naše zemlje, i da već nismo duboka kulturna provincija možemo zahvaliti entuzijastima koji rade uglavnom zbog ljubavi prema svome poslu i koji drže do digniteta svoga imena...