Kvinoja je drevni južnoamerički usjev koji se obično svrstava među žitarice, ali botanički gledano, pripada porodici štirovki (lat. Amaranthaceae) koja uključuje biljke poput špinata i blitve. Stoljećima je bila uglavnom zanemarena, ali ju je nedavno primijetio ostatak svijeta te, zbog njenih pozitivnih svojstava i hranjive vrijednosti, proglasio superhranom.
Kvinoja je zeljasta jednogodišnja biljka koja se prvenstveno uzgaja zbog jestivih sjemenki. Sjemenke kvinoje su izrazito hranjiva namirnica, bogata bjelančevinama, dijetalnim vlaknima, vitaminom B i mineralima i to u većim količinama nego što je to slučaj kod većine žitarica.
Počela se uzgajati prije više od 5000 godina u slivu jezera Titicaca na području današnjeg Perua i Bolivije. Do nedavno je bila uglavnom nepoznata u ostatku svijeta, ali je u posljednjoj deceniji doživjela veliki porast popularnosti.
Ujedinjeni narodi su 2013. godinu proglasili Međunarodnom godinom kvinoje zbog njezinih osobitih kvaliteta i velikog potencijala za pomoć u borbi protiv gladi u svijetu. Kvinoja je također popularna jer ne sadrži gluten, što znači da je mogu konzumirati osobe s celijakijom, alergijama na pšenicu ili oni koji izbjegavaju gluten.
Kvinoja je vrlo svestrana namirnica koju lako možete uključiti u svoju prehranu na mnogo načina. Možete je kuhati kao običnu rižu u posoljenoj vodi, ali ako želite postići malo bogatiji okus, probajte je kuhati u juhi ili temeljcu s dodatkom različitih začina.
Preporučeno vrijeme kuhanja je od 15 do 20 minuta, ovisno o željenoj teksturi. Kvinoju treba kuhati s omjerom od dva dijela tekućine na jedan dio kvinoje. Kuhanu kvinoju možete pomiješati s raznim dinstanim povrćem i poslužiti kao toplo ili hladno jelo.
Također, možete je začiniti i poslužiti kao prilog uz razna mesna i bezmesna jela. Kvinoju možete koristiti i kao žitarice za doručak te je kuhati s bananama ili borovnicama za malo dodane slatkoće.
Pomiješajte je s raznim povrćem i napunite paprike, dodajte je u čili ili ubacite u salatu od špinata ili kelja za zdrav i hranjiv obrok. Brašno od kvinoje također je odličan izbor za sve one koji traže zdravije oblike pekarskih proizvoda, pa ga svakako vrijedi isprobati.
Kao što vidite, mogućnosti su gotovo beskrajne. Budući da je izuzetno hranjiva, vrijedi je uključiti u svoju prehranu i iskoristiti njezin bogati nutritivni sastav i jednostavnost pripreme.
Kvinoja sadrži vanjsku ovojnicu gorkog okusa koja sadrži saponine, tvari koje služe kao odbrambeni mehanizam biljke kako bi spriječile životinje da pojedu sjeme. Bez prethodne obrade, kvinoja ima nejestiv okus - gorak, travnat i neugodan.
Kvinoja je posljednjih decenija postala izuzetno popularna namirnica, a kao rezultat toga postala je standardna praksa za proizvođače i prerađivače da je prije puštanja na tržište temeljito isperu. Kvinoja koju se može pronaći u trgovinama obično je isprana oko tri puta.
Međutim, važno je napomenuti da neki ljudi mogu biti osjetljiviji na saponine od drugih te se u tom slučaju preporučuje dodatno ispiranje kvinoje prije kuhanja. Kako biste prepoznali jeste li osjetljiviji na saponine, možete obratiti pažnju na okus kvinoje nakon kuhanja. Ako osjetite okus poput sapuna ili trave, to je znak da bi dodatno ispiranje moglo pomoći.
Također, ako primijetite želučane tegobe nakon konzumiranja kvinoje, to bi mogao biti još jedan znak osjetljivosti. Srećom, rješenje je jednostavno - samo isperite kvinoju prije kuhanja kako biste uklonili preostale saponine i osigurali ugodan okus.
