Lagumdžija je pojasnio i zašto se tužioci u najvećem broju odluče na neprovođenje istrage - prilično široko tumači se sloboda mišljenja i sloboda govora. Posljedica je, kaže, da se građani počinju plašiti prijavljivanja negiranja genocida.
Predsjednik VSTV-a BiH Halil Lagumdžija za Dnevnik D je, između ostalog, govorio o negiranju genocida i tome koji su nedostaci zakona koji tretira to krivično djelo.
Tri su godine otkako je na snazi Zakon o zabrani negiranja genocida, a samo su dvije optužnice za ovo krivično djelo - Lagumdžija kaže kako je u neformalnim razgovorima sa tužiocima čuo da član koji uređuje problematiku negiranja genocida nije pravno perfektan te je mišljenje nekih tužilaca da je neprovodiv, da je teško dokazati da negiranje genocida Bošnjacima može proizvesti negativne posljedice.
„Ja, kao iskusan sudija, znam za dobru praksu tužilaštava. Kad imaju neki novi propis koji im nije u potpunosti jasan, krene se sa nekim pilot-predmetima, nevelikim brojem, neki predmeti koji su najkarakterističniji, optuži se i dokazuje se pred sudom, sud zauzme stav i onda im je to dobar pokazatelj je propis dobar, jesu li na dobrom putu. Mislim da se sad relativno kasno krenulo s tim - prva optužnica je u suđenju od marta ili aprila ove godine, a druga je prije nekoliko dana potvrđena, jedna optužnica iz ranijeg perioda je odbačena“.
Lagumdžija je pojasnio i zašto se tužioci u najvećem broju odluče na neprovođenje istrage - prilično široko tumači se sloboda mišljenja i sloboda govora. Posljedica je, kaže, da se građani počinju plašiti prijavljivanja negiranja genocida.
„Mi na Koordinacionom tijelu za praćenje rada na Revidiranoj državnoj strategiji, najmanje u dva mjeseca jednom imamo sastanke, pravimo analizu - i nismo zadovoljni. Nismo zadovoljni dinamikom rada na predmetima ratnih zločina. Svjesni smo činjenice da je vrijeme pogubno po taj proces. Optuženi umiru, svjedoci umiru, zaborav čini svoje“, kazao je Lagumdžija.
On je još istakao i jedan poseban problem - dio osoba koje su optužene nije dostupan pravosuđu u Bosni i Hercegovini. Gro njih, kazao je, nalazi se u Srbiji i Hrvatskoj.
„Na zadnjem sastanku bili su prisutni i predstavnici tužilaštva Rezidualnog mehanizma iz Haaga, Ministarstva pravde, Suda BiH, Tužilaštva BiH i VSTV-a. To je sastanak u funkciji pripreme rada nadzornog tijela. Donijeli smo dobre zaključke. Pokrenut ćemo jedan širok mehanizam da pokušamo aktivirati tu saradnju prije svega sa Srbijom i Hrvatskom. Nadam se da će biti bolje. Sad je ovo prilično loše“, kazao je Lagumdžija.
Lagumdžija je komentirao i činjenicu da proteklih godinu dana Sud BiH nije izrekao nijednu presudu za genocid u Srebrenici, dok je državna tužilaštvo podiglo samo dvije optužnice.
„Nadam se da je pravda samo spora, a ne i nedostižna – za to nema dovoljno opravdanja. Posljednjih godina u ovom segmentu je napravljen jedan pozitivni iskorak. Tužilaštvo BiH dalo je Sudu BiH odluke o složenosti predmeta. Najsloženiji predmeti ostaju na Tužilaštu BiH i procesuiraju se pred Sudom BiH. Manje složeni se ustupaju entitetskom pravosuđu. To je, nažalost, dosta kasno urađeno. To je trebalo uraditi prije 15-ak godina i da se to tako uradilo, do sada bi svi predmeti ratnih zločina koji su rješivi - bili završeni“.
