Svijet

Lete još od Američkog građanskog rata, a nisu ih istisnuli ni najmoderniji sateliti: Kako djeluju špijunski baloni

špijunski baloni na plavom nebu

Kineski špijunski navodno balon već danima leti nad SAD, a Pentagon ga ne obara u strahu da bi njegove krhotine mogle predstavljati 'sigurnosnu prijetnju'. Vijest je to koja je obišla svijet. Sve dok krstari na trenutnoj visini, znatno iznad komercijalnog zračnog saobraćaja, ne predstavlja vojnu ili fizičku prijetnju ljudima. Kakav je to objekt i zašto se uopće koristi uz današnju naprednu satelitsku komunikacijsku tehnologiju?

Borbeni avioni već su bili spremni. Ali, predsjednik Joe Biden prihvatio je savjet vojnih čelnika da se balon ne obara zbog straha od sigurnosne prijetnje, otkrili su iz Pentagona. Istog dana, nešto kasnije, Nacionalna odbrana Kanade saopćila je da prati 'potencijalni drugi incident'.

Špijunski balon dio je opreme za špijuniranje, može imati kameru i radar, lebdi iznad određenog područja nošen strujama vjetra. Može ga pokretati i solarna energija. Obično se kreće na visini od 24.000 do 37.000 metara. Avioni gotovo nikada ne lete na više od 12.000 metara, piše Guardian.

Stotine miliona dolara

Sigurnosni stručnjak John Blaxland, profesor na Australskom nacionalnom univerzitetu i autor knjige 'Revealing Secrets', kaže da je interes za špijunske balone porastao nakon izuma lasera ili kinetičkih oružja za ciljanje satelita. Baloni ne nude istu nivo postojanog nadzora kao sateliti. Lakše ih je dohvatiti i puno su jeftiniji, s obzirom na to da svemirski lanser košta stotine miliona dolara. Također, baloni mogu skenirati više teritorija s niže visine i provesti više vremena iznad određenog područja jer se kreću sporije od satelita.

"Špijunski baloni prvi su put korišteni davnih 1860-ih, tokom Američkog građanskog rata, kada su unionisti balonima na vrući zrak pokušavali prikupiti informacije o aktivnostima Konfederacije. Slali su signale pomoću Morseove abecede ili 'papira zavezanog za kamen', kaže Blaxland.

Craig Singleton iz Zaklade za odbranu demokratije rekao je za Reuters da su takve balone tokom Hladnog rata naširoko koristili SAD i Sovjetski Savez kao jeftinu metodu prikupljanja obavještajnih podataka.

Tehnologija na dnu balona

Države koje danas koriste balone nad 'tuđom atmosferom' trebaju prethodno tražiti dopuštenje, u suprotnom - to neće biti dobro prihvaćeno. Pentagon je u petak izvijestio da su 'primjeri ovakve vrste aktivnosti balona primijećeni u proteklih nekoliko godina'. Blaxland smatra da su Kinezi vjerovatno računali na to da će balon biti uočen te da su u startu imali dva cilja: prikupiti podatke i osramotiti SAD. Željeli su da Amerikanci znaju da Kina drži korak i replicira obavještajnu tehnologiju, a ovo bi bio samo 'vrh ledenog brijega'.

Sigurnosni analitičar Alexander Neill, saradnik u havajskom think tanku Pacific Forum, rekao je za Reuters da će balon predstavljati 'iritaciju' u kinesko-američkim odnosima, kao i da je vjerovatno imao ograničenu obavještajnu vrijednost u poređenju s drugim elementima kineske vojske.

'Kina ima konstelaciju špijunskih i vojnih satelita koji su daleko važniji i učinkovitiji u smislu promatranja SAD', dodaje Neill.

Blaxland pak ističe: 'Ne postoji ograničenje u pogledu tehnologije koju možete staviti na dno balona', dodajući:

'Stratezi govore o dominaciji u svemiru. Ali, s obzirom na to da je svemir sada toliko zagušen i tako ranjiv, ta podsvemirska domena, gornja atmosferska domena, razvila je potpuno novu korisnost i važnost za međunarodni nadzor i špijunažu. Mislili smo da je to prevladano, ali očito se vratilo na pozornicu.'