Sarajka Lejla bila je prisiljena da u apoteci kupi lijek Tocilizumab, koji se preporučuje teško oboljelim od COVID-19, da bi pomogla ocu koji je na bolničkom liječenju.
„Dobila sam informaciju jedno jutro da je ocu, zbog pogoršane kliničke slike, potrebno pod hitno nabaviti lijek Actemra, koji je po sastavu Tocilizumab“, kaže Lejla za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Cijena lijeka kojeg je Lejla kupila u sarajevskoj apoteci bila je 1.300 konvertibilnih maraka (oko 650 eura).
„Dvadest četiri sata nakon upotrebe lijeka došlo je do vidnih poboljšanja kliničke slike“, kaže Lejla.
Lijek Tocilizumab se nalazi na listi lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti Federacije BiH, jednog od dva entiteta u Bosni i Hercegovini. Lista je objavljena krajem aprila 2019. godine.
No, uprkos tome, nije usklađena u pojedinim kantonima (10 kantona) u Federaciji BiH. Jedan od njih je i Kanton Sarajevo (KS), gdje građani lijek kupuju u privatnom aranžmanu.
Ljekar Dragan Stevanović, koji radi na Covid odjeljenju Opće bolnice ‘Abdulah Nakaš’ u Sarajevu, za RSE objašnjava, da se Tocilizumab može dobiti preko Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja. Inače, lijek je u BiH registriran za posebne kategorije bolesnika koji se u bolnicama liječe od reumatoidnog artritisa i upalnih bolesti crijeva.
„Ali za ove bolesnike koji su oboljeli od COVID-19, nažalost, ne može,“ govori Stevanović.
To bi se moglo promijeniti ukoliko bi Ministarstvo zdravlja Federacije BiH za ovaj lijek dodalo indikacija i za COVID-19, kaže Stevanović.
„Time bi ga bolnice mogle povlačiti preko Federalnog fonda. E tu su naše vlasti dosta inertne. I dalje pacijenti nabavljaju o svom trošku“, govori Stevanović.
Remdesivir na crnom tržištu košta do 2.500 eura
Drugi lijek, koji prema Stevanovićevim riječima, usporava tok bolesti i sprečava ulazak pacijenata u kritičnu fazu u kojoj je potrebna potpora respiratora, Remdesivir, ljekari preporučuju pacijentima na bolničkom liječenju. Ovaj lijek nije registrovan u Bosni i Hercegovini.
Međutim vlada bh entiteta Republika Srpska, u oktobru 2020. godine je izdvojila 1,5 miliona konvertibilnih maraka (750 hijada eura) za njegovu nabavku. Lijek je nabavljen putem interventnog uvoza, što dozvoljava Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima.
Prema članu 66 Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima postoje izuzeci kojima lijek koji nema dozvolu za stavljanje u promet može biti uvezen na osnovu odobrenja entitetskih ministarstava zdravstva i Odjela za zdravstvo Brčko distrikta, posebne administrativne jedinice BiH.
Mjesečna potrebu za ovim lijekom u RS je 1.100 doza, izjavio je u oktobru 2020.godine ministar zdravlja RS Alen Šeranić.
Remdesivir spada u klasu lijekova poznatih kao "nukleozidni analozi", koji se široko koriste u liječenju karcinoma, virusa i raznih infekcija. Također je i prvi lijek kojeg je Evropska asocijacija za lijekove preporučila za ovlaštenu upotrebu u Evropskoj uniji u borbi protiv korona virusa.
Interventni uvoz Remdesivir lijeka odobrilo je Ministarstvo zdravstva Federacije BiH za bolničko liječenje. Međutim, lijek je prodavan i u privatnim apotekama, nakon čega je Agencija za lijekove i medicinska sredstva naredila da se lijek povuče iz prometa u decembru 2020. godine, jer zakonom nije dozvoljena prodaja ovog lijeka u privatnim apotekama.
Od tada se cijena ovog lijeka na crnom tržištu, ovisno o dozi, kreće i do 5.000 konvertibilnih maraka (2.500 eura), kaže Stevanović.
Istovremeno, iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH (ALIMS BiH) za RSE kažu da nikada nisu dobili zahtjev za registraciju Remdesivira.
“Više o samom lijeku možemo reći tek kada dobijemo dokumentaciju o istom,” naveli su u pisanom odgovoru za RSE iz ALMIS BiH.
Nesporazumi kantona i Federacije BiH
Amir Ljubović, rukovodilac službe za farmakoekonomiku Zavoda za zdravstveno osiguranje KS, pojašnjava da je promet lijekova na kantonalnom nivou regulisan Odlukom o listi lijekova KS. Ta je lista zadnji put ažurirana 2018. godine, iako bi se, kako navodi, svake godine trebala usklađivati sa propisima Federacije BiH.
On ističe da je razlog tome česte promjene vlasti u KS tokom kojih je dolazilo do smjena ministara zdravstva i komisija za lijekove koje su trebale provesti administrativne procedure i ažurirati liste.
Međutim, navodi kako u slučaju Tocilizumab ili Remdesivir, Odluka o listi lijekova predviđa mogućnost da pacijenti na bolničkom liječenju dobiju lijek koji je na listi.
“I odredba Člana 20, stav 2 jasno kaže da se u tom slučaju lijek nabavlja iz sredstava bolničke zdravstvene ustanove. Odnosno konkretno, da je bolnica ta koja je dužna iz vlastitih sredstava pacijentu koji je na bolničkom liječenju kod njih obezbijediti onaj lijek koji mu je potreban za njegovo nesmetano liječenje putem bolničkih apoteka”, kaže Ljubović za RSE.
Prema njegovim riječima, Zavod za zdravstveno osiguranje Federacije BiH dužan je da dio sredstava uplati za nabavku određenih lijekova. U tu svrhu je oformljen Fond solidarnosti. Tako je Opća bolnica Prim. Dr Abdulah Nakaš“ u Sarajevu uputila incijativu da se ova dva lijeka uvrste u listu lijekova Fonda solidarnosti.
“Federalni Fond za zdravstveno osiguranje u ovom trenutku ništa konkretno nije uradio, znači niti jedan mali korak u nošenju ove krize koju je uzrokovao korona virus, a imaju i budžet i fond i mogućnost da to nivelišu na nivou Federacije”, kaže Ljubović.
Neki kantoni nemaju problem
Dok porodice oboljelih u Kantonu Sarajevo, koji posljednjih dana bilježi dvije trećine slučajeva zaraze korona virusom u BiH, nabavljaju lijekove poput Tocilizumaba ili Remdesivira privatnim kanalima, Sveučilišni klinički centar u Mostaru je Remdesivir nabavio putem donacije. Pored toga, Tocilizumab je na bolničkoj listi Univerzitetsko-kliničkog (UKC) centru Tuzla.
Vahid Jusufović, direktor UKC-a Tuzla kaže kako lijek dobijaju po programu lijekova od Zavoda zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona, te da je bio uključen u terapiju jednog broja pacijenata oboljelih od korona virusa prošle godine.
“Ove godine smo konkurisali ponovo prema Zavodu zdravstvenog osiguranja i predložili da mi imamo u bolničkoj apoteci po programu lijekova Tocilizumab i nama je Zavod zdravstvenog osiguranja odobrio, znači daće nam sredstva za određenu količinu tog lijeka. Mi smo ga konzilijarno uključivali pacijentima sa citokinskom olujom i to je za pacijente bilo besplatno”, kaže Jusufović.
Od početka pandemije u martu prošle godine, korona virusom je zaraženo preko 154.627 bh građana, a od posljedica zaraze je preminulo 5.938 ljudi.
Do sada je u Republiku Srpsku stiglo 42.000 ruskih vakcina Sputnik V. Drugom entitetu, Federaciji BiH (FBiH), Srbija je donirala 10.000 AstraZeneca vakcina i to su za sada jedine vakcine kojima ovaj entitet raspolaže.
