Mnogi su istraživači tražili faktore koji određuju dug i zdrav život. To nije nikakva novost, jer su Platon i Aristotel pisali o procesu starenja prije više od 2.300 godina. Razumijevanje onoga što stoji iza dužeg života uključuje razotkrivanje složenog međudjelovanja genetske predispozicije i faktora životnog stila te načina na koji oni međusobno djeluju.
U nedavnoj studiji objavljenoj u GeroScienceu, istraživači su otkrili uobičajene biomarkere, uključujući nivo holesterola i glukoze, kod ljudi koji žive više od 90 godina.
Studija je jedna od najvećih koja je provedena na ovom području, upoređujući profile biomarkera mjerene tokom života među onima koji su doživjeli dob iznad 100 godina i njihovim vršnjacima kraćeg životnog vijeka.
Podaci su došli od 44.000 Šveđana koji su prošli procjenu zdravlja u dobi od 64 do 99 godina. Ti su učesnici zatim praćeni kroz podatke iz švedskog registra do 35 godina. Od tih ljudi 2,7 posto (1224) doživjelo je 100 godina. 85 posto tih stogodišnjaka bile su žene. Nalazi studije pokazali su da su niže razine glukoze, kreatinina - koji je povezan s radom bubrega i mokraćne kiseline, otpadnog proizvoda u tijelu uzrokovanog probavom određene hrane - povezane s onima koji su jeli do njihovog 100. rođendana.
Nalazi sugeriraju potencijalnu vezu između metaboličkog zdravlja, prehrane i iznimne dugovječnosti. Što se tiče faktora načina života, studija nije dopuštala donošenje bilo kakvih zaključaka, ali autori studije dodali su da je razumno da faktori kao što su prehrana i unos alkohola igraju ulogu.
Sve u svemu, činjenica da bi razlike u biomarkerima mogle promatrati mnogo vremena prije nego što smrt sugerira da geni i način života igraju ulogu, ali naravno, vjerojatno i slučajnost ima svoj doprinos.
