Koristeći mrežu banaka, odvjetničkih tvrtki i savjetnika u više zemalja, ruski oligarh Roman Abramovič uložio je milijarde u američke hedge fondove, piše New York Times.
U julu 2012. lažna kompanija registrirana na Britanskim Djevičanskim otocima uplatila je 20 miliona dolara posebnom investicijskom društvu na Kajmanskim otocima koje je kontrolirala velika američka kompanija za upravljanje hedge fondovima. Bankovna doznaka bila je kulminacija višemjesečnog posla koji je obavila "mala vojska" pružatelja usluga u Sjedinjenim Državama, Evropi i na Karibima. Bila je to, zapravo, skrivena operacija da se, barem djelomično, prikrije izvor sredstava - Roman Abramovič.
Ruski oligarh dva se desetljeća oslanjao na takvu zaobilaznu strategiju ulaganja kako bi tiho plasirao milijarde dolara u istaknute američke hedge fondove i privatne investicijske kompanije. Ključno je bilo to da svaki odvjetnik, korporativni direktor, upravitelj hedge fondova i investicijski savjetnik uključen u proces može iskreno reći da ne radi izravno za Romana Abramoviča. U nekim slučajevima sudionici, zapravo, niti nisu bili svjesni čijim novcem upravljaju. Bogati strani investitori poput Abramoviča dugo su bili u mogućnosti premještati novac u američke fondove, koristeći takve zaobilazne puteve i prednost slabo regulirane investicijske industrije. No, sada kad Amerika i druge zemlje uvode sankcije onima koji su bliski ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, lov na to bogatstvo mogao bi predstavljati značajan izazov, piše New York Times, navodeći, među ostalim, i kako trenutačno zastupnici na Capitol Hillu guraju nacrt zakona koji bi od investicijskih savjetnika tražio da identificiraju i pažljivije provjere svoje klijente.
Težak 13 milijardi dolara
Bogatstvo Romana Abramoviča procijenjeno je na 13 milijardi dolara, a dobrim dijelom proizašlo je iz njegove pravodobne kupnje naftne tvrtke u vlasništvu ruske vlade koju je potom, uz golemu dobit, prodao natrag državi. Evropske i kanadske vlasti ovaj su mu mjesec uvele sankcije te zamrznule njegovu imovinu, među kojom je i slavni nogometni klub Chelsea iz Londona. Sjedinjene Države nisu mu uvele sankcije, a njegova imovina tamo uključuje milionske nekretnine poput nekoliko luksuznih rezidencija u blizini Aspena u Coloradu. No, Abramovič je ulagao i velike svote novca u financijske institucije. A zbog izvora njegova bogatstva, kao i veza s Putinom, Abramoviča se već dugo smatra kontroverznom osobom.
New York Times navodi kako je, prema informacijama onih koji poznaju transakcije, ali nisu htjeli javno govoriti, Abramoviču mnoga ulaganja obavila mala tvrtka Concord Management, koju vodi Michael Matlin. Sam Matlin odbio je dati bilo kakav komentar o tome, osim što je dao izjavu u kojoj je Concord opisao kao "konzultantsku kompaniju koja pruža neovisna istraživanja treće strane, due diligence (dubinsku analizu) i praćenje ulaganja". Ni Abramovičeva glasnogovornica nije odgovorila na e-mailove i poruke u kojima je zatražen komentar.
Concord, koji je osnovan 1999., piše New York Times, nije izravno upravljao Abramovičevim novcem. Imali su ulogu investicijskog savjetnika i kompanije za due diligence, koja je direktorima lažnih kompanija u karipskim poreznim oazama davala preporuke o potencijalnim ulaganjima u velike američke investicijske kompanije. Velike banke s Wall Streeta - kao što su Credit Suisse, Goldman Sachs i Morgan Stanley - često su uvodile direktore Concorda u hedge fondove, a tokom godina Concord je organizirao više od 100 ulaganja u različite hedge fondove i privatne investicijske kompanije. Prema internom dokumentu koji je sastavila jedna kompanija s Wall Streeta, bilo je to uglavnom za Abramoviča, a riječ je o fondovima kojima upravljaju Millennium Management, BlackRock, Sarissa Capital Management, Carlyle Group, D.E. Shaw i Bear Stearns.
Tajnovito poslovanje
Concord Management prilično je tajnovit kad je riječ o njegovu poslovanju. Nisu imali web stranicu, niti su registrirani među američkim regulatorima. Rijetki put kad su se pojavili u javnosti bilo je 2020. kada je Concord tokom pandemije tražio i dobio zajam iz programa zaštite plaća. Radilo se o 265.000 dolara, a prema riječima glasnogovornika, taj je zajam otplaćen. Zbog tajnovitosti koja je obavijala Concord neki na Wall Streetu postali su prilično oprezni. Istražitelji State Streeta, kompanije za financijske usluge, tokom 2015. i 2016. podnijeli su "izvješća o sumnjivim aktivnostima", upozoravajući američku vladu na transakcije koje je Concord dogovorio, a u koje su bile uključene neke od Abramovičevih lažnih karipskih kompanija, objavio je BuzzFeed News. No, iz State Streeta su to odbili komentirati. Inače, američke financijske institucije dužne su podnositi takva izvješća kako bi pomogle vladi u borbi protiv pranja novca i drugih financijskih prijevara, iako sama izvješća nisu dokaz da su počinjena bilo kakva zlodjela.
No, američki financijeri većinom nisu naslućivali, a nisu bili ni zainteresirani za otkrivanje izvora novca koji je Concord usmjeravao. Tako je, prema tvrdnjama osobe koja je upoznata s tom investicijom, hedge fond Paulson & Company, kojim upravlja John Paulson, primio ulaganja od kompanije koju zastupa Concord, no Paulson je u e-poruci rekao da "ne zna" o Concordovim investitorima. Također, Concord je iz dviju lažnih kompanija, piše New York Times, desetke miliona dolara usmjerio teksaškom hedge fondu Highland Capital. Highland je unajmio J. P. Morgan Chase kako bi osigurao da su tvrtke legitimne i da su ulaganja u skladu s pravilima protiv pranja novca. J. P. Morgan odobrio je ulaganje, a Highland, kako su pokazali sudski spisi, nikada nije saznao konačni izvor novca. No, veliki hedge fondovi možda bi prihvatili novac čak i da im je bilo jasno da pripada Abramoviču, s obzirom na to da ruski oligarh u to vrijeme nije bio pod sankcijama.
Teško ući u trag
Način na koji je u ljeto 2012. jedan hedge fond primio Abramovičev novac pokazuje, zapravo, izazove i probleme s kojima se suočavaju vlasti koje se nadaju da će ući u trag njemu, ali i drugima. Naime, jedan upravitelj hedge fonda, koji je nadzirao milijarde dolara, ali nije bio veliko ime na Wall Streetu, dao je detaljan uvid u ono što je napravio, ali pod uvjetom da se ne imenuju ni on, ni njegova kompanija.
Menadžer iz Credit Suisse, Gerald McGinley, 2012. je kontaktirao upravitelja hedge fonda u ime, kako je rekao, bogate porodice. McGinley je rekao da je Concord, koji predstavlja tu porodicu, zainteresiran za ulaganje desetaka miliona dolara u hedge fond. Upravitelj fonda ispričao je kako mu je Credit Suisse rekao da će, kako bi primio ulaganje, morati položiti posebna financijska sredstva u offshore jurisdikciji kako ulaganje ne bi nastalo u SAD-u zbog poreza. Hedge fond bi dobio mali postotak ukupne investicije kao naknadu, a Credit Suisse bi dobio 20 posto te naknade.
Upravitelj fonda je u pratnji McGinleyjeva kolege iz Credit Suissea, piše New York Times, otputovao u Concordove urede u predgrađu New Yorka, Tarrytownu. Radilo se o jednoličnoj zgradi, debela metalna vrata skrivala su urede od ostalih stanara zgrade. Na zidovima nije bilo ni umjetnina, ni ukrasa. Upravitelj fonda nije znao ko je Concordov klijent, a nije niti pitao.
McGinley, koji sada radi u švicarskoj banci UBS, nije odgovorio na pitanja o svom radu s Concordom, a slučaj je odbila komentirati i glasnogovornica Credit Suissea.
Čelnici Concorda su nakon prvog sastanka upravitelja fonda uputili na HighWater, kompaniju sa sjedištem na Velikom Kajmanu koja je specijalizirana za pružanje "usluga korporativnog upravljanja" investicijskim menadžerima. Za 15.000 dolara godišnje, plus ostale naknade, HighWater bi osigurao zaposlenika koji će sjediti u upravi tog posebnog financijskog društva na Kajmanu za koji se očekivalo da će ga upravitelj fonda pokrenuti kako bi prihvatio novac bogate porodice. Slijedi to, kako navodi New York Times, iz e-poruka između upravitelja fonda i izvršnog direktora HighWatera.
Ne znaju ni čijim su novcem upravljali?
Upravitelj fonda također je doveo Borisa Onefatera, koji je vodio malu konzultantsku kompaniju Constellation, ali je on u jednom intervjuu rekao da se ne može sjetiti čijim se novcem upravljalo. Upravitelj fonda angažirao je i offshore odvjetničku kompaniju Mourant da sredi papirologiju, ali ni oni poslije nisu htjeli dati komentare. U cijeloj priči bila je angažirana i kompanija GlobeOp Financial Services koja je pružala administrativne usluge za hedge fondove kako bi osigurao da se taj subjekt na Kajmanu pridržava zakona.
"Mi se pridržavamo svih zakona u svim jurisdikcijama u kojima poslujemo", izjavila je Emma Lowrey, glasnogovornica SS&C Technologies, kompanije za financijsku tehnologiju sa sjedištem u Windsoru, koja je sada vlasnica GlobeOpa. Izvršni direktor HighWatera, John Lewis, pak, u e-poruci za The Times je naveo da je njegova kompanija u razdoblju od 2011. do 2014. primila četiri preporuke od Concorda te da otad nisu imali posla s kompanijom.
"Bili smo svjesni da to nema veze s ruskim novcem ili Romanom Abramovičem", rekao je Lewis. Dodao je da GlobeOp "nije identificirao ništa neobično, visokorizično, niti da je bilo političkih eksponiranih osoba".
Kajmanski je fond počeo s radom u julu 2012. kada je bankovnom doznakom stiglo 20 miliona dolara. Očekivalo se da će uslijediti još deseci miliona, no dodatna sredstva nikad se nisu pojavila. Kajmanski fond vodio se kao neovisno tijelo te je koristio istu strategiju ulaganja - kupnju i prodaju sredstava kojima se trguje na berzi. Dvadeset miliona dolara prebačeno je od subjekta pod nazivom Caythorpe Holdings, koji je registriran na Britanskim Djevičanskim otocima. Dokumenti uz bankovnu doznaku pokazali su da novac potječe od Kathrein Privatbank u Beču. Na Veliki Kajman je stigao nakon što je prošao još jednu austrijsku banku, Raiffeisen, a potom i J. P. Morgan koji je služio kao korespondentska banka. Sva tri aktera, prema navodima New York Timesa, odbila su dati komentar.
Upravitelj fonda primijetio je da je dio dokumentacije potpisala odvjetnica Natalia Bychenkova, a zbog imena koje je zvučalo kao rusko zaključio je da je vjerovatno upravljao novcem za ruskog oligarha. No, to mu nije smetalo, s obzirom na to da je GlobeOp potvrdio da je Caythorpe radio u skladu s pravilima i zakonima. Nije znao ko kontrolira Caythorpe, a nije niti pitao, piše New York Times.
Početkom 2014., nakon što je Rusija okupirala Krim, tržišta su se potresla. Godinu poslije Caythorpe je povukao svoj novac iz kajmanskog fonda, a likvidiran je 2017. godine. Upravitelj fonda rekao je kako je tek ovaj mjesec shvatio da je ulagao novac za Romana Abramoviča.
