Konferencija "Reforme na čekanju: Sloboda medija u BiH i evropski standardi", održana je u Sarajevu u organizaciji Mediacentra Sarajevo, Vijeća za štampu i online medije BiH te organizacije "JaBiHEU".
Na konferenciji je, između ostalog, prezentovan izvještaj Mediacentra Sarajevo "Zaštita medijskih sloboda u BiH: Koraci ka evropskoj integraciji" autorica Lejle Gačanice i Anide Sokol.
Neophodne reforme
U izvještaju se analizira zakonodavni okvir za slobodu izražavanja u Bosni i Hercegovini te se daju preporuke za neophodne reforme s ciljem unapređenja zaštite medijskih sloboda, posebno u kontekstu evropskih integracija.
Prije početka rada konferencije, učesnici su u izjavama za novinare pažnju skrenuli na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Federacije BiH, koji bi trebao biti razmatran na sjednici Predstavničkog doma Federalnog parlamenta.
Izvršna direktorica Mediacentra Sarajevo Maida Muminović navela je da studija "Zaštita medijskih sloboda u BiH“ upućuje na hitnost poduzimanja konkretnih koraka ka unapređenju zaknonodavnog i regulatornog okvira u oblasti zaštite i slobode izražavanja i slobode medija.
Ona je istakla da Evropska unija iz godine u godinu upozorava da BiH u ovoj oblasti treba da ostvari napredak.
Međutim, kako je upozorila Muminović, dešava se suprotno. Tako je u planu rada Predstavničkog doma Federacije BiH razgovor o izmjenama Krivičnog zakona FBiH. Muminović je ustvrdila da predložena rješenja podsjećaju na rješenja zakona u Republici Spskoj, koji onemogućava slobodan rad medija.
"Vidimo da se donose zakonska rješenja koja ulaze duboko u oblast slobode izražavanje i slobode medija" kazala je Muminović, dodavši da je EU značajno unaprijedila zakonodavni okvir vezano za slobodu medija i slobodu izražavanja.
Ukoliko bi se usvojile predložene izmjene Krivičnog zakona, kako je navela, to bi značilo da nijedan novinar i nijedna redakcija, bez prethodne saglasnosti, ne može objaviti dokumente koji mogu biti u interesu javnosti.
Postoje problemi
Borka Rudić iz Udruženja BH novinari kaže da u prijedlogu izmjena zakona postoje najmanje tri problema.
"Prvi je obrazloženje zašto se donose izmjene i zašto se traži eksluzivna zaštita prava na privatnost u odnosu na sva druga prava.
U obrazloženju stoji da je to zahtjev društvene zajednice. Mi iz Udruženja BH novinari sumnjamo da se ne radi ni o kakvoj društvenoj zajednici već o pojedincima koji se nalaze na javnim funkcijama i koji zaštitom prava privatnosti pokušavaju sakriti ono što rade kao zvaničnici", naglasila je Rudić.
Upravni odbir BH novinara, kako je rekla, traži detaljno obrazloženje zašto je ovako rigidan odnos pri zaštiti prava na privatnost i zašto je to pravo važnije od drugih prava, prije svega prava na slobodu izražavanja.
Poručila je da predložene izmjene Krivičnog zakona mogu u potpunosti onemogućiti dnevno izvještavanje medija sa sjednica zakonodavnih i izvršnih organa vlasti, suđenja otvorenih za javnost, uviđaja policije na mjestima incidenata i zločina, kao i svih drugih javnih događaja, ukoliko se usvoje odredbe o obavezi pribavljanja prethodne saglasnosti.
