Dragan Mioković vodio je svoju prvu sjednicu kao predsjedavajući najvećeg zakonodavnog tijela u Federaciji BiH, a samo mjesec dana nakon imenovanja stigao je i poziv da se povuče sa funkcije.
O rukovođenju prvom sjednicom, prozivkama opozicije, sigurnosnoj situaciji i mnogim drugim aktuelnim temema, govori predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Dragan Mioković za Raport.
Na početku našeg razgovora Mioković ističe da je lično zadovoljan sjednicom, posebno jer su usvojili četiri bitna prijedloga i četiri nacrta zakona.
"Sve tačke su prošle. Bilo je malo treme ali uz podršku i razumijevanje kolegica i kolega, ipak to je najviše zakonodavno tijelo Federacije, ali mislim da je i sa moje strane bilo korektno. Moj ključni prioritet je da Parlament bude prohodan, da ono što dolazi sa Vlade bude što prije na dnevnom redu i da ono što je dogovoreno prođe."
'Radit ćemo i više dana uzastopno ako treba'
Na pitanje da li će sa njim na čelu biti zakazivano više sjednica nego što je to do sada bio slučaj, Mioković naglašava da je Poslovnikom propisana jedna sjednica mjesečno.
"Procedura je da svi materijali zastupnicima moraju biti dostavljeni najmanje 14 dana prije sjednice. Lično mislim da možemo pojačati tempo, ali teško je to izvesti i zbog procedure i dinamike kojom zakoni dolaze od Vlade. Trudit ću se da efikasno radimo, pa i više dana, jer nigdje u Poslovniku ne piše da su sjednice jednodnevne."
Podsjeća da je aktuelna Vlada stupajući na snagu povukla sve zakone kako bi ih preispitala.
"Ima zakona koji su od ranije. Za ovu sjednicu sam u 20 dana morao pripremiti četiri prijedloga i četiri nacrta što nije nimalo lak posao, a za narednu sjednicu koju planiram u julu, dogovorit ću sa saradnicima da vidimo šta su prioriteti."
Očekivanja od saradnje sa opozicijom
Govoreći o očekivanjima i saradnji sa zastupnicima, Mioković kaže da ne očekuje dobru saradnju sa opozicijom.
"Kad sam otvorio sjednicu zahvalio sam se onima koji su glasali za mene, rekao sam da svaki glas doživljavam kao obavezu, a zahvalio sam se i onima koj nisu glasali jer njihova sumnja je meni motiv da u sali kojoj ja vodim Parlament nema zabranjenih tema niti ograničavanja slobode govora. Sa svoje strane pokušat ću biti maksimalno profesionalan, a to očekujem i od kolega i kolegica. Međutim, vrlo je teško očekivati neku saradnju sa opozicijom jer tako je to u politici - jedna stvar je privatno razgovarati, a drugo je na sjednici", govori nam Mioković.
Miokovićev komentar na optužbe opozicije da je dao glas za Marina Vukoju u zamjenu za fotelju predsjedavajućeg je sljedeći:
"Opozicija ima apsolutno demokratsko pravo da kaže šta hoće, čak i kad su to čiste konstrukcije. Kad je bilo jasno ko će formirati vlast u FBiH (oktobar 2022.), prve tri pozicije na federalnom novu koje su bile predmet političkog dogovora su predsjednik FBiH, premijer i predsjedavajući Predstavničkog doma. U tom političkom dogovoru Naša stranka je dobila poziciju Predsjedavajućeg. Taj posao je obavljala Marinković-Lepić koja je zbog zdravstvenih razloga podnijela ostavku i isključivo unutrašnja stvar Naše stranke je bila da meni povjeri obavljanje te funkcije. Znači, pozicija predsjedavajućeg pripada Našoj stranci u koalicionom dogovoru i nikad nije bila predmet bilo kakve trgovine."
O podnošenju ostavke
Što se tiče izbora Marina Vukoje u Ustavni sud, navodi Mioković, i dalje stojim na poziciji da smo uradili izvrstan posao.
"Bez namjere da prejudiciram bilo šta, u funkciji predsjedavajućeg čekam odluku Ustavnog suda FBiH kojoj je opozicija podnijela četiri apelacije i kako Sud naloži to će biti bez komentara provedeno".
O pozivima iz DF-a da podnese ostavku nakon što je Venecijanska komisija dostavila Mišljenje Željki Komšiću nakon imenovanja Marina Vukoje, Mioković jasno poručuje da neće podnijeti ostavku.
"Uz apsolutno poštovanje autoriteta Venecijanske komisije, mišljenja nikada nisu obavezivala na ostavke. To je jedna politikanska floskula i naravno da neću podnijeti ostavku jer to što tvrdi opozcija je politički nonsens.
Sigurnosna situacija
Pitali smo Miokovića i da li je zadovoljan sigurnosnom situacijom u FBiH i da li će uskoro biti novih zakona ili izmjena postojećih.
"Posljednjih mjeseci desili su se strašni zločini ubistava u Kantonu Sarajevo i Tuzlanskom. To je nesumnjivo usložnjilo sigurnosnu situaciju u ova dva kantona i u FBiH. Što se tiče zakona, na sjednici prije dva dana smo imali izlaganje ministra pravde FBiH koji je rekao da će u najskorije vrijeme - možda čak sljedeće sedmice, na Dom biti dostavljene izmjene Krivičnog zakona FBiH i Zakon o zaštite od nasilja u porodici."
O Dodikovim prijetnjama "mirnim razdruživanjem", kaže da je sam termin kojeg Dodik koristi jedan pravni nonsens kojeg ni teorija ni praksa ne poznaju.
"Bosna i Hercegovina nije nastala od entiteta FBiH i RS niti Brčko Distrikta, nego su oni izvedeni iz hiljadugodišnje državotvornosti BiH. Prem tome, njegova priča je bacanje magle da njome sakrije istinske probleme u kojima se nalazi . i njegova politika i on i njegova porodica. Pozivi na razdruživanje koriste Dodiku za dnevne potrebe, njegov cilj je da se što više o tome priča, a ne o činjenici da on i njegova porodica imaju problem da dignu plaću, da plaće u RS kasne, da se teško živi… to je suštinsko pitanje."
Pomoćnik američkog sekretara James O'Brian također je rekao da Dodik nema podršku za razdruživanje i da ga ne treba shvatati ozbiljno. Pitali smo Miokovića je su li ohrabrujuća ovakva shvatanja Međunarodne zajednice ili ipak treba biti na oprezu?
Politička eliminacija Dodika
"Moj stav je da je najbitniji uspjeh Trojke kao političkog projekta to što smo uspjeli upariti interese nas kojima je BiH jedina domovina sa interesima velikih zemalja (SAD i onih koji upravljaju globalnim procesima). Mislim da je ohrabrujuća takva izjava O'Briena, a s druge strane ne znam šta se još čeka za političku eliminaciju Milorada Dodika s obziromn da ga je Trojka svojom pametnom politikom izvela na čistac. Ovdje je svima potpuno jasno ko koči pozitivne procese u BiH. To su isključivo Dodik i politike iz RS."
O održavanju tzv. svesrpskog sabora podsjeća da su on i potpredjsednik FBiH Igor Stojanović osudili njegovo održavanje.
"Ja sam predsjedavajući najvišeg zakonodavnog tijela u FBiH, a Igor potpredsjednik FBiH. Mi smo Srbini po nacionalnosti a niko nas tamo nije zvao zato što nismo nacionalisti, a to je bio skup srpskih nacionalista i Srpske pravoslavne crkve. Osim nas iz FBiH i još ljudi poput Saše Magazinovića, Mirka Pejanovića i čitave plejade ljudi srpske nacionalisti iz Federacije, na tom saboru nisu bili ni ljevičari ni liberali iz Srbije . To je pokazatelj da je to bila predstava za internu upotrebu Dodika i Vučića radi homogeniziranja biračkog tijela i skretanja pažnje sa problema.
O najavam vraćanja himne i grba Srbije u upotrebu u manjem bh. entitetu koje je najavio predsjednik NSRS Nenad Stevandić, kaže:
"Šta može profil Nenada Stevandića nego vraćati srednjovjekovnu heraldiku i prizivati "Bože pravde" (himna Srbije). Narodu u RS samo Bog i može pomoći s tim politikama. Mislim da se radi o potezu za denvnopolitičku upotrebu. Nisam nikakav pravni ekspert ali mislim da ukoliko s eto desi da tu ima i elemenata nekog krivičnog djela s obzirom da upotreba zastave ili himene druge države na teritoriju BiH nisam siguran da korespodira sa odredbama ustavnog uređenja u BiH", zaključio je Dragan Mioković u razgovoru za Raport.
