Jedne hladne večeri u selu u blizini glavnog grada Moldavije, predsjednica Maia Sandu upozorila je mještane na rusko uplitanje dok ona traži ponovni izbor i reklamirala pridruživanje Evropskoj uniji kao jedini put naprijed.
Njena je poruka stigla nekoliko dana prije ključnih glasanja koja bi mogla pomoći u određivanju budućnosti zemlje.
Sandu traži drugi mandat na predsjedničkim izborima u nedjelju na kojima joj se suprotstavlja nekoliko promoskovskih kandidata od ukupno 11. Referendum "da" ili "ne" također će se održati isti dan o tome hoće li ucrtati put ka pridruživanju EU u ustavu zemlje, piše Washington Post.
Ruski utjecaj
"Ova će odluka utjecati na naše živote ne samo u sljedeće četiri godine", rekao je prozapadni predsjednik okupljenima s otvorene tribine u Magdacestiju, oko 10 milja (16 kilometara) od glavnog grada Kišinjeva. "Ova će odluka utjecati na naše živote u narednim ¸decenijama."
U reklamnom letku koji su dijelile mlade pristalice na skupu stajalo je da su kriminalne grupe platile 15 miliona eura prošli mjesec za 130.000 pojedinaca u velikoj shemi kupovine glasova "kako bi izazvali destabilizaciju i haos" u Moldaviji, zemlji s oko 2,5 miliona stanovnika.
Navodna shema otkrivena u oktobru. Navodno je plaćano ljudima preko ruskih banaka, a sve he bilo povezan s Ilanom Shorom, proruskim oligarhom u egzilu čija je populistička stranka Shor koja je prijatelj Rusije proglašena neustavnom prošle godine i zabranjena. To je pojačalo zabrinutost da Moskva pojačava napore da potkopa ključne glasove.
Shor, koji je prošle godine u odsutnosti osuđen na 15 godina zatvora zbog prijevare i pranja novca u slučaju 1 milijarde dolara nestale iz moldavskih banaka 2014., negirao je optužbe o nezakonitom plaćanju glasača, rekavši da su "isplate legalne" i citirao pravo na slobodu izražavanja.
Nekoliko sati prije Sanduova pojavljivanja u Magdacestiju u četvrtak, moldavske vlasti rekle su da su osujetile još jednu zavjeru u kojoj je više od 100 mladih Moldavaca prošlo obuku u Rusiji od strane privatnih vojnih grupa o tome kako stvoriti građanske nemire, uključujući korištenje nesmrtonosnog oružja za stvaranje "masovnog nereda" oko dva glasa.
Neki su prošli "napredniju obuku u gerilskim kampovima" u Srbiji i Bosni i Hercegovini, rekle su vlasti, a četvorica su pritvorena 30 dana.
Izvor blizak policiji, koji nije bio ovlašten govoriti s medijima o osjetljivom pitanju nacionalne sigurnosti, rekao je za Associated Press da su neki od umiješanih mladih ljudi imali kriminalni dosje ili potjecali iz teških obitelji te da im je ponuđeno nekoliko hiljada eura da prisustvovati.
"Očekujemo da će se ruski pritisak povećati, a ne smanjiti, a što se više budemo približavali EU, to će pritisak Rusije biti veći", rekao je Stanislav Secrieru, predsjednikov savjetnik za nacionalnu sigurnost. "Pokušavamo pronaći pravu ravnotežu između sloboda i sigurnosti."
Dodao je da su moldavske snage za provođenje zakona ojačale suočene s "intenzivnim hibridnim napadima" na Moldaviju, bivšu sovjetsku republiku, otkako je Rusija u veljači pokrenula potpunu invaziju na susjednu Ukrajinu. 24. februara 2022.
Helez za Raport o gerilskim kampovima u BiH: Sad se ispostavilo da sam bio u pravu, dokazi i svjedoci su bili pred Tužilaštvom BiH
Od tada se Moldavija suočila s višestrukim krizama, uključujući pogrešne projektile koji su sletjeli na njenu teritoriju, ozbiljnu energetsku krizu nakon što je Moskva dramatično smanjila opskrbu plinom, neobuzdanu inflaciju i ponavljajuće prosvjede proruskih stranaka protiv vlade. Prozapadna vlada na vlasti je od 2021., godinu dana nakon što je Sandu osvojila mjesto predsjednika, a parlamentarni izbori održat će se sljedeće godine.
Moldavske vlasti opetovano su govorile da Rusija protiv nje vodi golemi "hibridni rat" — finansiranjem promoskovskih opozicionih grupa, širenjem dezinformacija i miješanjem u lokalne izbore — kako bi destabilizirala zemlju i pokušala skrenuti s tračnica njezin put u EU.
Ovu zabrinutost ponovili su SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Kanada ovog ljeta u zajedničkoj izjavi, u kojoj se navodi da "Kremlj koristi kriminalne grupe" koje pokušavaju potkopati demokratske institucije Moldavije. Ruski akteri, rekli su, provode zavjeru kako bi utjecali na rezultate glasovanja i "namjeravaju potaknuti prosvjede" ako se rezultati pokažu nepovoljnim za Moskvu. Rusija je više puta demantirala da se miješa u Moldaviju.
U užurbanom parku Stefan cel Mare u središtu Kišinjeva, Ana Maria, 30-godišnja doktorica, kaže da će dva nadolazeća glasanja odlučiti jesu li Moldavci "svi na istoj stranici" u pogledu integracije u EU, ali također je zabrinut zbog ruskog utjecaja.
“Mislim da većina nas ima nekog člana obitelji koji radi u EU-u, ili živi ili studira tamo, više nego u Rusiji”, rekla je. “Ruske dezinformacije su prilično zabrinjavajuće. Lakše je upravljati ljudima koji nisu dobro informirani.”
Posljednjih sedmica velike platforme društvenih medija poput Mete i Telegrama objavile su da su uklonile lažne račune u Moldaviji koji su vrijeđali EU, Sandu, i izražavali "komentare podrške" o proruskim strankama. Velika većina Moldavaca govori rumunjski kao prvi jezik, a ostali govore ruski.
Odnosi između Kišinjeva i Moskve značajno su se zaoštrili nakon što je Moldavija podnijela zahtjev za pridruživanje 27-članoj EU u svjetlu rata u susjedstvu, te joj je u junu 2022. dodijeljen status kandidata, zajedno s Ukrajinom, a u junu je pristala započeti pregovore o članstvu.
"Vjerujemo da će do 2030. Republika Moldavija biti spremna za pristupanje i radit ćemo dan i noć za taj cilj", rekao je Sandu u Magdacestiju, "ali za to nam je potrebna pozitivna odluka naših građana."
Najnovije ankete pokazuju da Sandu vodi u predsjedničkoj utrci s više od 35 posto glasova, dok Alexandr Stoianoglo, proruski orijentirani bivši glavni tužitelj, zaostaje s oko 10 posto. Međutim, ako Sandu ne uspije osvojiti apsolutnu većinu u prvom krugu, mogla bi se suočiti sa Stoianoglom u drugom krugu dvije sedmice kasnije.
Referendum o EU također pokazuje jasnu većinu od više od 50% koja podržava put u EU, ali zahtijeva odaziv jedne trećine da bi bio valjan. Ankete također ne uključuju veliku moldavsku dijasporu, od kojih mnogi žive i rade u EU.
Ključni referendum
Nekoliko analitičara i dužnosnika s kojima je AP razgovarao u Kišinjevu izrazilo je zabrinutost da broj birača registriranih na nacionalnom nivou premašuje najnovije podatke o stanovništvu te da razlika znači da je potrebno više glasova da bi referendum o EU dosegao prag.
Secrieru je rekao da bi ruski opunomoćenici mogli okupiti već uspostavljene mreže uoči glasanja pozivajući ih na bojkot glasanja za EU. "Ono što misle da je realno je smanjiti učešće kako bi ugrozili referendum", rekao je. Isti izvor rekao je AP-u da bi se u nedjelju mogle primijeniti taktike za stvaranje kaosa ometanjem glasačke infrastrukture taktikama kao što su lažne prijetnje bombama ili kibernetički napadi.
Iulian Groza, izvršni direktor think tanka Instituta za evropske politike i reforme, opisao je predstojeće izbore kao "historijski trenutak" u kojem će odaziv biti ključan.
"Izbor je jasan: ili se Moldavija pridržava i nastavlja napredovati prema Zapadu, prema pristupanju Evropskoj uniji, ili je ruski opunomoćenici odvuku natrag u ruke ruskog utjecaja", rekao je AP-u u svom uredu u centru Kišinjeva. "Ono što će se jako računati jest sposobnost građana da se mobiliziraju… da ne dopuste drugima da biraju njihovu budućnost."
Ivan Chesov, 68-godišnji penzionisani građevinski inženjer, rekao je kako vjeruje da je Moldavija "bliža Ecropi" i da ljudi trebaju izraziti svoje želje glasanjem.
"Mislim da postoje šanse da referendum prođe", rekao je, "ako se ljudi probude i uvide stvarnost."
Na skupu u Magdacestiju, dok se noć približavala, a mladi i stari miješali u hladnoći, Sandu je rekla mještanima da će EU pomoći Moldaviji da se razvije i modernizira i pozvala ih da glasuju.
"Nemamo vremena čekati… prošlo je toliko godina u kojima se Moldavija nije razvila onako kako se mogla razviti", rekla je.
