Evropska svemirska agencija (ESA) ugasila je svoju svemirsku letjelicu Gaia nakon više od decenije neprekidnog rada. Misija je, piše ESA, prikupljala podatke koji su pomogli promijeniti razumijevanje naše galaksije - Mliječne staze. Dana 27. marta 2025., kontrolni tim u ESA-inom Evropskom svemirskom operativnom centru (ESOC) pažljivo je deaktivirao sve podsisteme letjelice i poslao je u tzv. mirovnu orbitu oko Sunca. Naučna vrijednost podataka s letjelice tek dolazi do izražaja.
Gaia je tokom svoje misije mapirala položaje, udaljenosti, gibanja i svojstva gotovo dvije milijarde zvijezda i drugih svemirskih objekata, stvarajući dosad najprecizniju višedimenzionalnu kartu naše galaksije. Gaia je omogućila otkrivanje tragova drevnih sudara galaksija, identificirala nove skupove zvijezda, pridonijela pronalasku egzoplaneta i crnih rupa, mapirala milione kvazara i galaksija te pratila stotine hiljada asteroida i kometa.
Prema riječima glavnog naučnika misije, Johannesa Sahlmanna, Gaijini podaci postali su neprocjenjivo blago za gotovo sve grane moderne astronomije. Iako je primarna misija trebala trajati pet godina, letjelica je uspješno radila više od decenije. Međutim, kako su joj se zalihe goriva približavale kraju, ESA je odlučila postupiti odgovorno i ukloniti letjelicu iz blizine tačke L2 - strateški važne pozicije u Sunčevom sistemu koju koriste brojne aktualne i buduće svemirske misije.
Deaktivacija Gaje bila je tehnički izuzetno zahtjevan proces. Letjelica je dizajnirana da izdrži ekstremne uvjete poput solarnih oluja, mikrometeorskih udara i gubitka komunikacije s Zemljom. Posjedovala je višestruke sigurnosne sisteme koji su omogućavali automatsko ponovno pokretanje u slučaju kvara. Upravo zato, inžinjeri su morali pažljivo rastaviti i onesposobiti te slojeve zaštite kako bi bili sigurni da se Gaia nikada neće ponovno aktivirati ako njezini solarni paneli ponovno uhvate Sunčevu svjetlost.
Nakon posljednjeg manevra potisnicima kojima je premještena u stabilnu solarnu orbitu, letjelica je temeljito deaktivirana. Komunikacijski sistem i glavni računar isključeni su zadnji, a u završnoj fazi operacije namjerno je oštećen softver u njezinoj memoriji kako bi se onemogućio bilo kakav budući pokušaj ponovnog aktiviranja. Taj zadatak obavila je Julia Fortuno, inžinjerka ESA-e, koja je priznala da su osjećaji bili pomiješani - ponos zbog sudjelovanja u tako velikoj misiji, ali i tuga zbog oproštaja od letjelice s kojom je provela više od pet godina.
Za one koji su radili na misiji, Gaia nije bila samo mašina. Kao dio oproštaja, imena oko 1500 članova tima koji su doprinijeli misiji pohranjena su u rezervnu memoriju letjelice. Uz imena si upisane i osobne poruke, kako bi Gaia, iako sada nijema, vječno nosila tragove ljudi koji su joj udahnuli život.
Podaci sakupljeni tokom misije Gaia već se koriste za kalibraciju instrumenata na drugim misijama poput teleskopa Euclid, a buduće misije poput ESA-inog teleskopa Plato oslanjat će se na podatke o zvijezdama koje je prikupila Gaia. Sljedeća velika objava podataka planirana je za 2026., a završna arhiva neće biti dostupna prije kraja 2030. godine.
