Još 1. juna u Mostaru su koalicijski partneri u vlasti na nivou Bosne i Hercegovine dogovorili formiranje radne grupe za izmjenu Izbornog zakona BiH. Međutim, tročlana radna grupa još se niti jednom nije formalno sastala.
To je za Raport potvrdio Nerin Dizdar.
Neformalna komunikacija
Aktuelni federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica (SDP), te jedan od tri člana spomenute radne grupe, kaže da nikakvih aktivnosti po tom pitanju neće biti dok traje udar na ustavni poredak BiH.
"Do sada nema nikakvih aktivnosti radne grupe. To je posljedica onoga što je i predsjednik Nermin Nikšić rekao, a to je činjenica da se prije svih drugih razgovora mora riješiti pitanje udara na ustavni poredak BiH nakon posljednjih odluka vlasti u entitetu RS", tvrdi Nerin Dizdar.
Pored njega, članovi radne grupe su Darijana Fillipović, ispred grupacije stranaka HNS, te Sredoje Nović, kao predstavnik stranaka sa sjedištem u entitetu RS.
"Imali smo samo neku neformalnu komunikaciju, nikakav službeni sastanak do sada se nije desio.
Ne želimo ulaziti u priče dok se ne riješi ključni problem i uzrok krize u BiH, a to je odnos vlasti u entitetu RS prema Ustavnom sudu BiH", pojašnjava Dizdar.
No, ako i kada razgovori počnu, pitanje je dokle će stići s obzirom na isključivost stavova.
"Naravno, svi učesnici imaju polazne tačke i polazne interese. U više navrata sam naglasio da su za stranke Trojke, kao apsolutno polazište i preduslov izmjene Izbornog zakona tri stvari ključne.
Prva je provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava. Druga je zaštita izbornog integriteta, odnosno sprečavanje izbornih krađa i manipulacija, što je kod nas postala suština izbora, jer se kod nas izbori kradu, a ne provode.
Nemoguća asimetrična rješenja
I, kao treća stvar, ukoliko dođemo do tačke razmatranja načina izbora članova Predsjedništva BiH, za SDP BiH su neprihvatljiva asimetrična rješenja. Mora biti isti način izbora za teritoriju cijele BiH", kaže Dizdar.
Kad su u pitanju presude Evropskog suda za ljudska prava, objašnjava da se misli na presude u slučaju Sejdić-Finci, Zornić protiv BiH, Pilav protiv BiH te slučaj Šlaku i slučaj pokojnog Svetozara Pudarića.
"Implementacija jedne presude povukla bi praktično sve ostale spomenute presude", kaže Dizdar.
A za presudu u slučaju Ljubić, na koju iz krugova HNS često stižu navodi da nije provedena te je žele uključiti u pregovore u vezi promjene Izbornog zakona, Dizdar kaže da je davno implementirana.
"Prije svega, još dok je Valentin Inzko bio u mandatu viskog predstavnika, mislim da je on dao izjavu da je presuda implementirana, kao što je i Venecijanska komisija rekla da se presuda može smatrati provedenom.
Promjene koje je visoki predstavnik Christian Schmidt napravio u izbornoj noći samo su je dodatno podebljale", kaže Dizdar.
Maksimalne ambicije
A na pitanje zašto se onda konstantno insistira na implementiranju ove presude, odnosno na nečemu što se već desilo, Dizdar odgovara:
"Ne znam. Znate kako, možda je i meni želja da budem astronaut, ali je pitanje koliko je to realno.
Da budem potpuno iskren, svi ulaze u pregovore s ambicijama, u praksi se uvijek krene s maksimalnim zahtjevima, da bi se to vremenom smanjivalo".
Međutim, dodaje da postoje granice do kojih je Trojka spremna ići.
I to jasno daje do znanja.
"Mi smo tu da razgovaramo i pregovaramo u pravnim okvirima. SDP, kao i Trojka u cjelini, ne insistira na bilo čemu što je stranački ili politički interes, mi insitiramo na zaštiti pravnog poretka", jasan je Nerin Dizdar u razgovoru za Raport.
