Državni poslanik Nihad Omerović (Narod i Pravda) govorio je za Raport uoči današnjeg sastanka u Mostaru, gdje će nas predstavnici vladajuće koalicije na nivou Bosne i Hercegovine ili približiti ili dramatično udaljiti od evropskog puta.
Podsjetimo, Evropska unija očekuje da do marta budu usvojeni zakon o sprečavanju sukoba interesa i zakon o sudovima, dok je u međuvremenu usvojen Zakon o sprečavanju prava novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.
Među prioritetima je svakako i usvajanje tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH, no HDZ traži suštinske izmjene ovog zakona, na šta Trojka ne pristaje bez provedbe presuda Evropskog suda za ljudska prava, odnosno ustavnih izmjena u tom kontekstu.
S druge strane, Milorad Dodik uvjetuje ispunjavanje zadataka na evropskom putu svojim nerealni zahtjevima, zbog čega i prema Omerovićevoj procjeni, teško predvidjeti ishod današnjeg sastanka.
"Veoma je teško davati izjave uoči jednog ovakvog sastanka, jer je niz okolnosti koje mogu utjecati na njegov ishod", kaže Omerović, koji danas neće biti u NiP-ovoj, odnosno delegaciji Trojke, u Mostaru.
Glavne prepreke
No, kao dobro upućen u odnose snaga u bh. politici, nema dileme kad su u pitanju glavne prepreke na koje bi mogli naići Trojkini predstavnici u Mostaru.
Domaćin današnjeg sastanka je lider HDZ-a Dragan Čović, a očekuju se lideri NiP-a Elmedin Konaković, SDP-a Nermin Nikšić i Naše stranke Edin Forto, kao i SNSD-ova delegacija predvođena Dodikom.
"Prije svega, tu je nepredvidivo ponašanje Milorada Dodika. Mogli ste vidjeti danas jedno, sutra nešto totalno drugačije.
Evidentno je da se zbog toga i ne može predvidjeti ishod, odnosno uspjeh ili neuspjeh današnjih pregovora u Mostaru", kaže Omerović.
Ipak, ističe jednu stvar koju bi možda mogla prevagnuti na stranu dogovora.
"Imajući u vidu šta su posljedice neuspjeha, prije svega za Dodikovu politiku i RS, to daje određenu dozu nade da bi moglo doći do kompromisa, prije svega o zakonu u sukobu interesa i zakonu o sudovima, a ne o sudu.
Jako je bitno da se naglasi da je riječ o množini. To nosi velike posljedice za integritet pravosuđa i slobode korištenje svih pravnih lijekova za sve građane, odnosno narode u BiH", kaže Omerović.
Naglašava da bi, pokušavajući biti krajnje objektivan, neuspjeh pregovora bio usmjeren na one koje je i međunarodna zajednica, prije svih Sjedinjene Američke Države i Evropska komisija, označila kao glavne kočničare evropskog puta.
Uskostranački interesi
"Prvenstveno je riječ o Miloradu Dodiku, dijelom i politici HDZ-a da u sklopu ovih ključnih zakona, koji su minimum za otvaranje pregovora, provuče i neke svoje uskostranačke interese, a koji nisu vezani za prioritete Evropske unije", kaže Omerović.
Na ucjene se, naglašava, neće pristati.
A kao takve izdvaja izmjene Izbornog zakona u koje bi bile "ugrađene" političke komponente, kao i formiranje novog javnog preduzeća (to "javnog" pod navodnicima, napominje Omerović), a faktički pod kontrolom HDZ-a.
Dodaje da oko tih stvari Trojka neće praviti kompromise.
"Umanjenje nadležnosti Suda BiH? Nema govora.
Zatim, integrisanje političkih izmjena u Izborni zakon? Nema šanse, Trojka na to neće pristati.
Moguće su samo tehničke izmjene zakona, druge ne. Uostalom one i nisu moguće bez promjene Ustava, a na to ne pristajemo.
Treće, nova kompanija za upravljanje prirodnim plinom za sjedištem u Mostaru, ne može se praviti na način na koji to želi HDZ", rekao je član Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Jedino pravo rješenje
Naglašava Omerović da se traga za pravim rješenjem u sudskom sistemu Bosne i Hercegovine, a za njega je to da se osnuje Vrhovni sud BiH.
"To je jedino pravo rješenje, kad je u pitanju sudska praksa, što je i u mišljenju Venecijanske komisije, a to je da svaki građanin ima pravo na pravni lijek, odnosno mogućnost žalbe Vrhovnom sudu na presudu bilo kantonalnog, općinskog ili entitetskog suda.
To je ono što daje pravnu sigurnost i ne čini dominaciju bilo koga nad bilo mi", smatra Omerović.
