Svijet

Njemačka preuzima vodeću ulogu u vezi s ukrajinskom krizom: “Kakve planove Scholz kuje s Putinom”

I dok neki na Zapadu zloguko odbrojavaju dane do ruske intervencije u Ukrajini, a Rusi gomilaju trupe uz ukrajinsku granicu i započinju velike vojne vježbe u Bjelorusiji 200-tinjak km od Kijeva - Njemačka je, kao najvažnija zemlja Evropske unije i jedna od temelja NATO-a, u cijeloj gunguli suzdržana.

Jedni je zato hvale, kao jedinu razboritu i smirenu, a drugi kude, i kod kuće i vani, smatrajući da "ide na ruku Putinu", prenosi "Jutarnji list".

Odbija slati naoružanje

Njemačka, za razliku od mnogih zemalja NATO-a, odbija slati Ukrajini naoružanje (tu se slažu i Zeleni i SPD), pa je čak zabranila Britancima, saveznicima u NATO-u, da koriste njezin zračni prostor za dostavu naoružanja Kijevu, te je zabranila Estoniji da stare istočnonjemačke haubice, koje su im Nijemci svojedobno dali, proslijedi Ukrajini.

No, istovremeno je u bazu u Wiesbadenu stiglo 2.000 američkih vojnika, od kojih će 1.700 nastaviti put u Poljsku. To je tek, navodno, prvi kontingent američkih vojnika koje Washington, koristeći ukrajinsku krizu, šalje i razmješta po Evropi, šireći tako svoj vojno-politički utjecaj. Naime, iz Bavarske će 1.000 američkih vojnika otići u Rumuniju.

Ukrajinski ambasador u Berlinu Andrej Meljnik kritizirao je novu njemačku vladu kancelara Olafa Scholza zbog toga, kazavši prilično nejasno, ali znakovito, da "Njemačka snosi povijesnu odgovornost za Ukrajinu, isto kao i za Izrael" (!?). U Moskvi pak hvale poziciju Njemačke jer su te dvije zemlje veliki trgovinski partneri.

Neki će čak reći da će vuk prije postati vegetarijanac nego što će Njemačka dopustiti "razorne sankcije" protiv Rusije kakve najavljuje Washington u slučaju intervencije u Ukrajini.

Doduše, kancelar Scholz je kazao kako Rusija mora shvatiti da će "skupo platiti narušavanje teritorijalne cjelovitosti Ukrajine", ali je napomenuo da treba do kraja iskoristiti diplomatske kanale i mogućnosti te se založio za jačanje "normandijskog formata", odnosno pregovora Francuske, Njemačke, Ukrajine i Rusije.

Podsjetimo da godišnji trgovinski promet Rusije i Njemačke prelazi 20 milijardi dolara te da su politički odnosi dviju zemalja bolji nego između Rusije i ijednog jakog zapadnog suparnika.

Pooštreni zakoni

Doduše, ovih dana su Rusi zabranili rad Deutsche Wellea u Rusiji, te je bio primoran zatvoriti tamošnje dopisništvo (to je bio ruski odgovor na zabranu emitiranja RT-a jer nema potrebnu licencu), a, kako pišu ruski mediji, u proteklih je nekoliko mjeseci u Rusiji zbog postroženih zakona o radu stranaca (traži se, recimo, da se svakog mjeseca svi stranci stariji od sedam godina na vlastiti račun testiraju na HIV, covid i opijate) čak 8 posto njemačkih tvrtki zatvorilo svoje urede.

I neki njemački mediji pitali su se vodi li politiku novog njemačkog kancelara iz SPD-a bivši kancelar i veliki Putinov prijatelj Gerhard Schroder, koji istupa s prokremaljskih pozicija kad je u pitanju Ukrajina.

Naime, Schroder je u vrhu najveće ruske državne naftne kompanije Rosnjeft, a sada bi trebao zamijeniti smijenjenog zeta palog kazahstanskog vođe Nazarbajeva - Timura Kulibajeva, na poziciji u Vijeću direktora Gazproma. Neki SPD-ovci su čak imali potrebu govoriti da ih Schröderova pozicija ne zanima i da on nema utjecaj na sadašnju njemačku vladu.

No, iako je jedno vrijeme bio napadan da je "isključio ton" u komunikaciji sa saveznicima (navodno je čak izbjegavao susret s Joeom Bidenom) i zanemaruje krizu oko Ukrajine, čini se da se kancelar Olaf Scholz trgnuo te će u sljedeća dva tjedna pokrenuti veliku diplomatsku aktivnost.

U ponedjeljak će biti kod Joea Bidena, gdje će razgovarati baš o Ukrajini, ali i o sudbini plinovoda Sjeverni tok 2. Amerikanci bi ga rado zatvorili, mada Scholz, kao i Putin, ponavlja da je to "ekonomski, a ne geopolitički projekt", kako ga nazivaju mnogi na Zapadu, te odbacuje da je to političko sredstvo Kremlja da EU učini svojim energetskim taocem.

Njemačkoj je plinovod važan zbog vlastite ekonomije, ali i uloženih nekoliko milijardi u njegovu izgradnju, i za desetke hiljada ljudi čiji posao ovisi o tom projektu, te činjenicu da postaje glavni "kontrolor" i distributer ruskog plina za Europu.

Doduše, njemačka regulatorna agencija oteže s izdavanjem dozvole za rad, koja se očekuje tek na ljeto, ako uopće bude povoljna.

Suzdržana pozicija

Njemački mediji pišu da Scholz dolazi Bidenu s nečim konkretnim, a navode kako je SAD blagonaklon prema ovakvoj suzdržanoj poziciji Njemačke iz dva razloga - prvi je što je Berlin ipak najvažniji evropski (politički, vojni i ekonomski) partner SAD-a, a pogotovo im treba u "borbi protiv Kine", prema kojoj je Njemačka puno "stroža" nego kad je pitanju Rusija.

Naime, neki smatraju da je popuštanje Berlina Moskvi također vezano uz Kinu te kažu da tu Putina treba privući na svoju stranu, a ne da on sklapa antizapadnu koaliciju sa Xijem Jinpingom.

Nakon Washingtona, Scholz će prvo 14. februara Volodimiru Zelenskom u Kijev, a dan poslije na susret s Putinom. Njemačka se tako u velikom stilu vraća na "ukrajinske staze", u žižu najveće evropske krize u posljednjih 30-ak godina.

No, zanimljivo je kakvu će poziciju Scholz zauzeti nakon susreta s Bidenom. Neki analitičari navode da bi rješenje ukrajinske krize moglo biti ili "ukrajinska neutralnost" ili pak moratorij ili dugogodišnje odgađanje članstva Ukrajine u NATO-u.

Doduše, NATO insistira da su "vrata otvorena za sve koji žele pristupiti", a pogotovo da "Rusija ne može stavljati veto na geostrateške odluke NATO-a", ali bi se ukrajinski prijam otegnuo (ionako i u SAD-u kažu da je nemoguć u sljedećih pet do deset godina) kako bi se situacija ipak smirila.

Njemačka, očito, nakon određene stanke, ponovno želi biti glavni akter i preuzeti vodeću ulogu u EU u vezi s ukrajinskom krizom koja potresa Europu.