„Ovu regiju Putin već sad ima na nišanu“, naslov je članka u današnjem izdanju njemačkog lista Die Welt u kojem se razmatra mogućnost proširenja ruskih aktiviteta i na Bosnu i Hercegovinu.
List Die Welt piše kako NATO naoružava svoj jugoistočni bok.
Zanemarena regija
U tekstu se, naime, naglašava da u ruskoj strategiji „povratka dominacije u izgubljenim sferama utjecaja nakon Hladnog rata, jedna, do sada zanemarena regija igra odlučujuću ulogu“.
"Moskva preko Crnog mora i nekadašnjih članica Varšavskog pakta Bugarske i Rumunjske cilja na bivše jugoslavenske republike, u kojima često dominiraju otvoreno proruske snage."
List piše kako je to u Srbiji posebno uspješno. To se ilustrira naslovnicom u provladinom listu Informer, ujutro nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin priznao neovisnost separatističkih područja na istoku Ukrajine i ondje poslao trupe: „Amerikanci guraju svijet u kaos – Ukrajina napala Rusiju“.
Također se dodaje kako srbijanski predsjednik Vučić konstantno naglašava da „dok se on pita, njegova zemlja nikada neće postati članica NATO-a".
„Kako bi se shvatilo na koji način Rusija doživljava svoju moć, stručnjak za sigurnost iz trusta mozgova "Evropsko vijeće za vanjske odnose" Gustav Gressel ukazuje na "dugački telegram", koji je američki diplomat George F. Kennan 1946. poslao iz Moskve, koji je sudjelovao u određivanju američke strategije prigušivanja u Hladnom ratu:
"Rusija svoje susjede vidi ili kao neprijatelje ili kao vazale. Vazale morate kontrolirati, a neprijatelje zastrašiti", napisao je Gressel.
„I jedno i drugo zahtijeva vojne sposobnosti projekcije", navodi se dalje u tekstu i dodaje kako Rusija drugim zemljama prenosi sliku o sebi da je „uvijek i svuda spremna krenuti u ofanzivu". „Kremlj to naziva ‘sigurnosnim interesima‘".
Ulazna vrata
List dalje piše kako crnomorske države Rumunija i Bugarska nisu neizostavno cilj Moskve, već više „moguća ulazna vrata u regiju u srcu Evrope, koju rusko vodstvo želi preoteti zapadnom utjecaju – zapadni Balkan".
"Najbolji primjer za to je Bosna i Hercegovina. Tamo sebe vide kao drugu frontu mogućeg sukoba s Rusijom nakon Ukrajine. (…) Jer, moćni političar bosanskih Srba Milorad Dodik forsira otcjepljenje njegove Republike Srpske.
Njegova politika dijelom podsjeća na ideje "velikog srpskog carstva", koje su u jugoslavenskim ratovima 1990-ih, koje je vodio Beograd, dovele do brutalnog prognaničkog rata protiv bosanskih muslimana“, piše Die Welt i naglašava da je Dodikov najvažniji saveznik – Putin.
"Doduše on ima podršku i iz Srbije, isto kao i od strane mađarskog premijera Viktora Orbana.“
List ističe da su na drugoj strani Evropska unija i Sjedinjene Američke Države, koje su uspostavile poslijeratno ustrojstvo Bosne i Hercegovine.
Stručnjak za sigurnost Gressel, piše njemački list, vidi paralele između Beograda i Moskve. On kaže kako ni jedni ni drugi ne žele prihvatiti teritorijalne gubitke 1990-ih godina i dovode u pitanje neovisnost država nasljednica.
"Za Moskvu se podrazumijeva da Beograd zbog svoje povijesti i kulture ima pravo na sfere utjecaja na kolonije u njegovom susjedstvu", kazao je Gressel i dodao da to isto pravo sebi daje i Kremlj.
"U konceptu poretka nekadašnja Jugoslavija je postsovjetski prostor u malom."
Gressel također opisuje scenarij prema kojem bi separatističkim snagama u Republici Srpskoj pošlo za rukom otcjepljenje njihovog dijela zemlje.
"Onda bi vojnici evropske vojne misije EUFOR morali posegnuti za oružjem“, ističe se u berlinskom dnevniku Die Welt.
Također se dodaje da bi onda i Rusija insistirala na vlastitoj vojnoj nazočnosti na terenu, kako bi zaštitila srpske interese.
"Moskva bi mogla pokušati preko Crnog mora i Bugarske doći do Srbije", upozorava Die Welt.
