Predstavnici vladajuće njemačke koalicije CDU/CSU kao i članovi stranaka SPD i Slobodne demokratske stranke (FDP) podnijeli razmatrali su analizu trenutne situacije u Bosni i Hercegovini.
Analiza je u Bundestagu predstavljena pod nazivom "Novi zamah za Bosnu i Hercegovinu – podrška za visokog predstavnika". Navodi se kako je Dejtonski sporazum 1995. stvorio uslove za mir.
"Za praćenje provedbe Dejtonskog sporazuma uspostavljen je i Ured visokog predstavnika u BiH. 25 godina nakon Dejtona, vidi se kako je on poslužio svrsi te su stranice iz prošlosti koje sadrže nasilje trajno zatvorene", navedeno je.
Zastupnici su naveli da i danas u BiH vladaju podjele, te da etničke skupine "rade" jedne protiv drugih.
"BiH je zemlja u kojoj su etničke grupe sumnjičave jedne prema drugima. Ponavljaju se zahtjevi za promjenom granica ili čak i secesije entiteta Republika Srpska što produbljuje etničke podjele i povećava političku nestabilnost. Jasno odbacujemo bilo kakve promjene granica kao opasnost za stabilan razvoj", naveli su zastupnici u Bundestagu.
Naveli su da je Bosni i Hercegovini neophodna promjena Ustava i Izbornog zakona.
"Važeći ustav i važeći Izborni zakon sprečavaju građane koji ne pripadaju konstitutivnim narodima da ostvare svoje pravo i kandiduju se na izborima. Pored presude "Sejdić-Finci", BiH mora provesti i druge presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetima Zornić, Šlaku i Pilav kako bi se u istu svrhu realizovala politička prava za sve građane BiH. Odgovarajuće neophodne promjene Ustava i Izbornog zakona BiH još uvijek nisu izvršene u ograničenoj mjeri", istakli su.
Naglašavaju da se na nekim mjestima u Bosni i Hercegovini i dalje veličaju ratni zločinci, uprkos presudama Međunarodnog suda u Hagu.
"Pored toga, ostaju neriješeni problemi u vezi sa vladavinom zakona i borbom protiv korupcije. Problem su i dalje odlasci mladih i dobro obrazovanih građana. Pored uspješnog pravnog postupka nad ratnim zločincima pred Međunarodnim sudom u Hagu, teško da postoji bilo kakva domaća aktivnost koja bi težila pomirenju i izgradnji povjerenja između etničkih grupa. Umjesto toga, na nekim mjestima i dalje se veličaju ratni zločinci, a zločini negiraju", navodi se.
Poručili su da 2021. godina ne smije ostati neiskorištena kada su u pitanju promjene u našoj zemlji.
"Sa 14 prioriteta formulisanih u maju 2019. godine, Evropska unija definirala je neophodne uslove koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti prije nego što započnu pregovori o pristupanju. Godina bez izbora u Bosni i Hercegovini ne smije ostati neiskorištena. Hitne reforme moraju se riješiti sada, rečeno je.
Kada je riječ o novom visokom predstavniku Christianu Schmidtu, istaknuto je da on ima podršku Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država.
"Pozdravljamo otvorenost administracije SAD-a da zajedno radimo na tom cilju. Imenovanjem Schmidta, Njemačka je jasno stavila do znanja da razvoj Bosne i Hercegovine smatra posebnim zadatkom. Zadatak je usmjeren i prema procesu prilagođavanja BiH na putu od Dejtona prema Briselu. Važno je iskoristiti zamah novog imenovanja odrediti put ka evropskoj budućnosti Bosne i Hercegovine. Za Bosnu i Hercegovinu je važno da Ured visokog predstavnika svoje zadatke uspješno zaključi u uskoj koordinaciji s Evropskom unijom", navedeno je u zaključku zastupnika Bundestaga.