Pred Sudom Bosne i Hercegovine održano je novo ročište u predmetu koji se pred sudom vodi protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, i Miloša Lukića, vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika RS.
Tužilaštvo BiH je danas završilo s ulaganjem materijalnih dokaza, na način da je u spisak uložen odgovor iz OHR-a, čiji je potpisnik Javier Leon Diaz, šef pravnog odjela OHR-a.
Inzkovo pismo
Uz taj dopis OHR-a, koji potpisuje Diaz, Tužilaštvo je dobilo i pismo bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka, upućeno generalnom sekretaru Ujedinjenih naroda Antonija Guterresa 2021. godine.
Kao još jedna dokument bila je priložena i biografija aktuelnog visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.
S obzirom na to da je Sud BiH ranije odbio da kao dokaze odbrane optuženih uvrsti Schmidtovu biografiju, sutkinja Sena Uzunović je danas prvobitno kazala da tu biografiju kao dokaz neće prihvatiti niti od Tužilaštva BiH.
Tome se nije protivilo Tužilaštvo, čak je predlagalo da kao dokaz uloži samo akt koji potpisuje Diaz.
Međutim, Dodikovi i Lukićevi branitelji usprotivili su se da se ovi akti razdvajaju jer ih smatraju jedinstvenim odgovorom OHR-u na upit Tužilaštva s tim da je Miljkan Pucar, advokat Miloša Lukića, prigovorio autentičnosti dokumenta kojeg je potpisao Javier Diaz.
Prema Pucarevom mišljenju, iz tog dokumenta nije vidljivo da je Diaz imao ovlaštenje visokog predstavnika Christiana Schmidta da ga i dostavi.
Na početku ročišta, Sudu se obratio i prvooptuženi Milorad Dodik. On je tražio objašnjenje zašto se u sudnici već duže vrijeme ne pojavljuje tužiteljica Gordana Bosiljčić koja zastupa optužbu u ovom predmetu.
"Postoje razne špekulacije zbog čega tužiteljica Bosiljčić ne dolazi na ročišta pa Vas molim da mi objasnite šta je tačan razlog da se ona u ovoj sudnici pojavila možda samo dva puta.
Ako je možda odsutna zbog bolesti, neka se odredi neki drugi tužitelj koji će zastupati ovu optužnicu", rekao je Dodik.
Ko zastupa optužbu
Sutkinja Uzunović odgovorila je Dodiku da Sud BiH nema nadležnost u vezi s tim pitanjem, već da je za to nadležno Tužilaštvo BiH, ali je Dodika upoznala s tim da optužnicu može zastupati i neki drugi tužitelj.
Podsjećamo, u ovom predmetu je još troje tužitelja, a činjenica jeste da se Bosiljčić uglavnom ne pojavljuje na ročištima. Sutkinja Uzunović je uputila Dodika i da se u vezi s ovim pitanjem pismeno obrati Tužilaštvu.
Danas je materijalne dokaze iznijela i Dodikova odbrana.
Advokat Goran Bubić je kao dokaze uložio i neke od dokumenata iz Vijeća naroda RS među kojima izjašnjenja klubova delegata srpskog i hrvatskog naroda u tom vijeću, kao i Kluba delegata ostalih, o dva sporna zakona koje je usvojila NSRS, a visoki predstavnik stavio van snage.
Uložen je i dopis Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS o pokretanju zaštite vitalnog nacionalnog interesa, a nakon što je prošle godine u junu Narodna skupština RS usvojila dva sporna zakona i to Zakon o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH i Zakon o neobjavljivanju odluka visokog predtavnika u Službenom glasniku RS.
Tužitelj Nedim Ćosić tražio je od odbrane Milorada Dodika da pri ulaganju dokumenta iz Vijeća naroda RS o odustajanju Kluba delegata bošnjačkog naroda od zahtjeva za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, pročita zadnja dva pasusa iz tog dokumetna.
Kada ih je advokat Bubić pročitao, iz toga je proizašlo da je riječ o objašnjenju Kluba delegata bošnjačkog naroda da odustaju od zahtjeva za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa u pogledu spornih zakona, jer je u međuvremenu visoki predstavnik te zakone stavio van snage, pa je ocijenjeno da nema potrebe za pokretanjem zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
Izjave tri visoka predstavnika
Iz pitanja u vezi tog dokumenta moglo se zaključiti da su delegati lz Kluba bošnjačkog naroda upozorili na to je visoki predstavnik naložio obustavu svih aktivnosti u vezi s tim zakonima te da bi suprotno postupanje moglo dovesti do krivičnog gonjenja.
Dodikova odbrana uložila je kao dokaze i određene dopise iz NSRS te jedan od izvještaja Vlade RS Vijeću sigurnosti UN iz prošle godine.
Advokat Bubić čak je i čitao dijelove tog izvještaja, a suština onog što je on očigledno htio da se čuje jesu i dijelovi izjava za medije tri bivša visoka predstavnika u kojima su oni iznosili kritike na račun postojanja OHR-a, rekao je Bubić.
Riječ je o izjavama Carla Bildta, Miroslava Lajčaka i Wolfganga Petritscha.
Iako je Dodikova odbrana davno najavila da će kao dokaz priložiti zaključke Bonske konferencije od 10. decembra 1997. godine, oni su danas odustali od tog dokaza, tvrdeći da taj dokument nigdje nisu mogli naći.
Podsjećamo, ovim dokazom Dodikova odbrana je željela pokazati da visoki predstavnik primjenjuje Bonske ovlasti, a da one nisu definirane dokumentima.
Međutim, sutkinja Uzunović podsjetila je odbranu Milorada Dodika da su oni, kada su predlagali ovaj dokaz, čak navodili i brojeve stranica dokumenta koje su namjeravali uložiti kao dokaz, pa prema njenoj današnjoj primjedbi, to pokazuje da su oni ipak raspolagali tik dokumentom.
Advokat Bubić je odgovorio da nisu sigurni da je to originalni dokument te da ga zato nisu uložili.
U dokaze je Dodikova odbrana uložila i dva akta Parlamantarne skupštine Vijeća Evrope.
Iako su ti dokumenti priloženi u kopiji i skinuti sa stranice Vijeća Evrope, Tužilaštvo se nije protivilo njihovom ulaganju u dokaze iako su se odbrane optuženih ranije protivile da Tužilaštvo ulaže dokaze na isti način - skinute sa stranice Ujedinjenih naroda.
Bubić je kao dokaz uložio i Opći okvirni sporazum za mir u BiH - Aneks 10 tog sporazuma, Aneks 5 i Ustav BiH.
Dodikovi svjedoci
Kao Dodikovi svjedoci, danas su pred Sudom trebali svjedočiti Siniša Karan i Slavko Mitrović, ali se pojavio samo Karan.
Za Mitrovića je rečeno da je zbog zdravstvenih razloga bio spriječen pristupiti ročištu.
Siniša Karan, ministar unutrašnjih poslova RS, danas je započeo svoje svjedočenje, ali je ono prekinuto zbog toga jer je Dodik imao ranije preuzete obaveze, pa će Karan nastaviti svjedočenje na narednom ročištu, zakazanom za 27. novembar.
U dijelu u kojem je danas govorio Karan, on je više pojašnjavao odluke Milorada Dodika u kontekstu donošenje ukaza o proglašenju spornih zakona, s pozicije profesora ustavnog prava.
Karan je u svom izlaganju bio strikatan da Dodik nije mogao drugačije postupiti nego donijeti ukaze o zakonima.
Prema Karanovoj ocjeni, Dodik je postupio u potpunosti u skladu sa Ustavom RS, a samim tim, kazao je Karan, i sa Ustavom BiH.
Prema riječima Karana, Ustav RS je mijenjan 37 puta, kada je doneseno više od 100 amandamana na taj ustav, od kojih je većinu nametnuo visoki predstavnik, a sve kako bi taj ustav bio usklađen s Ustavom BiH.
Sutkinja Uzunović je htjela odmah zakazati i termine ročišta za decembar.
Međutim, termini nisu mogli biti usklađeni zbog obaveza, prvenstveno prvooptuženog i njegove odbrane u tom periodu, a Dodik je opet spočitao Sudu BiH da je evidentno "da ubrzava ovaj proces".
Sutkinja je odbacila takvu konstataciju.
