Vijesti

Ostaje li BiH bez kontrolora leta? Ponude iz Katara i drugih bogatih država teško je odbiti

Nakon pandemije avioindustrija u svijetu suočava se s novim problemom, a to je nedostatak stručnog kadra.

Ovaj problem sve je izraženiji i u Bosni i Hercegovini, a direktor Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi (BHANSA) Davorin Primorac kaže kako je posebno važno osigurati dovoljan broj kontrolora leta, koji se sve češće odlučuju prihvaćati pozive za bolje plaćena radna mjesta u Kataru i drugim bogatim državama.

Hronični nedostatak

"Pružatelji usluga u zračnoj plovidbi su duži niz godina suočeni s kroničnim nedostatkom kontrolora zračnog prometa i zbog toga generiraju značajna kašnjenja.

Stoga je cijena rada kontrolora zračnog prometa visoka te njihove plaće u državama zapadne Europe i Bliskog istoka prelaze 12.000 eura mjesečno. Pored toga, dosta pružatelja usluga imaju stalno otvorene natječaje za kontrolore zračnog prometa jer nisu u mogućnosti blagovremeno školovati dovoljan broj kontrolora za svoje potrebe. Migracije su čak i u ovoj, iznimno reguliranoj struci, postale svakodnevnica a tome i sami po prvi puta svjedočimo", upozorava Primorac.

BHANSA danas ima veliki broj visoko kvalificiranog i usko specijaliziranog osoblja u koje su uložena ogromna sredstva da bi dostigli i održali visoke zahtijevane standarde.

"Trenutno imamo 143 kontrolora zračnog prometa, od kojih je 70 oblasnih te 73 prilaznih/aerodromskih kontrolora. Naši oblasni kontrolori rade u zahtjevnom i složenom zračnom prostoru gdje su, primjera radi, 9.7. tekuće godine osigurali usluge preleta za 1.700 letova.

Sa takvim kompetencijama i referencama su atraktivni na međunarodnom tržištu rada, tako da već imamo situaciju da je 10 oblasnih kontrolora predalo prijave za rad u Kataru, koji svoju oblasnu kontrolu uspostavlja ove godine, za plaću od 16.000 dolara, a nešto manji broj je zainteresiranih i za Njemačku", ističe Primorac.

Pored oblasnih kontrolora zračnog prometa, BiH ima i brojno tržištu zanimljivo tehničko i pomoćno osoblje. BHANSA je već bila suočena s ovim izazovima, ali su do sada to bili pojedinačni slučajevi odlaska.

Unapređenje usluga

Primorac kaže da je BHANSA na vrijeme prepoznala ove probleme koje planira prevladati vlastitim školovanjem potrebnih kadrova, o čemu je informirala i državno ministarstvo prometa i komunikacija.

"Kako bi blagovremeno odgovorila na nadolazeće izazove BHANSA u kratkoročnim planovima ima školovanje kontrolora zračnog prometa i unapređenje usluga. Naši srednjoročni i dugoročni ciljevi podrazumijevaju završetak uspostave centra za školovanje kontrolora zračnog prometa, koji će u konačnici biti certificiran za školovanje kontrolora od faze selekcije do konačne dozvole.

To će nam omogućiti da svaku sljedeću generaciju kontrolora letenja školujemo vlastitim resursima i u potpunosti unutar BiH, odnosno BHANSA-e. Na ovaj način ćemo se aktivno nositi sa problemom deficita kadra u našem sektoru i školovati kontrolore ne samo za vlastite potrebe već i za strane pružatelje usluga zračne navigacije. Ubuduće, dakle, nećemo ovisiti o drugima i biti prinuđeni potpisivati sporazume sa drugim zemljama da pružaju usluge u našem zračnom prostoru jer mi sami nismo sposobni", ističe Primorac.

On podsjeća da je upravo nedostatak stručno obučenog osoblja i nepostojanje kontrolora zračnog prometa bio glavni razlog zašto je BiH toliko dugo čekala da samostalno krene sa pružanjem usluga u ovoj oblasti.