Krpelji su poznati prijenosnici više od 25 bolesti kod ljudi i životinja, među kojima je najpoznatija Lymeova bolest. No, postoje mnoge druge bolesti koje krpelji šire, a o kojima se malo zna, uključujući i one nedavno otkrivene. Jedna od takvih novootkrivenih bolesti je wetland virus, kojeg su istraživači u Kini prvi put identificirali 2019. godine. Ovaj virus povezan je s pacijentom koji je posjetio močvarni park u Unutarnjoj Mongoliji, gdje ga je ugrizao krpelj, nakon čega je završio u bolnici s visokom temperaturom, glavoboljom i povraćanjem, a njegovo stanje napredovalo je do višestrukog zatajenja organa.
Kako bi otkrili uzrok bolesti, istraživači su analizirali genetski materijal iz uzorka krvi i otkrili prethodno nepoznat virus. Pokazalo se da je ovaj virus blizak rođak drugim virusima koje prenose krpelji, uključujući opasni virus krimsko-kongoanske hemoragijske groznice, koji ima smrtnost od čak 30%. Wetland virus pripada rodu orthonairovirus u obitelji Nairoviridae.
Istraživači su potom ispitali druge pacijente iz sjeveroistočne Kine koji su razvili akutnu groznicu unutar mjesec dana nakon ugriza krpelja. Tako su identificirali još 17 slučajeva infekcije ovim virusom, što potvrđuje da je virus već dobro uspostavljen u toj regiji.
Izvori zaraze i širenje bolesti
Kako bi bolje razumjeli izvore wetland virusa, naučnici su proveli opsežno ekološko istraživanje. Ispitivali su krpelje, kao i domaće i divlje životinje u tom području, jer životinje često igraju važnu ulogu u širenju bolesti koje prenose krpelji. Otkrili su da su ovce, svinje i konji zaraženi, što sugerira da domaće životinje mogu biti rezervoari za wetland virus. Trenutno je ovaj virus otkriven samo u sjeveroistočnoj Kini, ali vrsta krpelja odgovorna za njegovo širenje ima puno širu rasprostranjenost diljem Evrope i Azije, što znači da je virus vjerojatno rašireniji nego što se misli.
Daljnja istraživanja krpelja, stoke, pa čak i pacijenata s neobjašnjenom groznicom u drugim dijelovima Azije i Evrope mogla bi potvrditi širenje virusa.
Sve veći broj bolesti povezanih s krpeljima
Zašto se čini da posljednjih godina otkrivamo sve više bolesti povezanih s krpeljima? Jedan od razloga je što ove bolesti često imaju nespecifične simptome, poput groznice, glavobolje i umora, što ih čini lako zamjenjivima s drugim uobičajenim bolestima. Osim toga, bolesti koje prenose krpelji nisu zarazne, pa se ne pojavljuju u dramatičnim epidemijama poput COVID-19 ili gripe.
Napredak u genetskoj sekvenciji, poput onih korištenih za identificiranje wetland virusa, olakšao je otkrivanje novih patogena. Ipak, i kada se novi patogen otkrije kod pacijenta, povezivanje s ugrizom krpelja nije uvijek jednostavno. Mnogi ljudi ni ne primijete da ih je ugrizao krpelj jer su mali i često se pričvrste na teško dostupna mjesta na tijelu, poput stražnje strane nogu. Također, ugrizi krpelja ne uzrokuju iste senzacije kao ugrizi komaraca, pa pacijenti često nemaju sjećanje na ugriz.
Simptomi nekih bolesti prenesenih krpeljima mogu se pojaviti s velikim zakašnjenjem. Na primjer, simptomi Lymeove bolesti obično se javljaju između tri i deset sedmica nakon ugriza.
Promjene u distribuciji bolesti uzrokovanih krpeljima
Također, svjedočimo promjenama u geografskom širenju već poznatih bolesti koje prenose krpelji. Jedan od razloga za to je klimatske promjene. Aktivnost krpelja uvelike ovisi o temperaturi i vlažnosti, pa promjene u klimi mogu utjecati na vrijeme njihove aktivnosti i omogućiti im preživljavanje u područjima koja prije nisu bila pogodna za njih.
Na primjer, virus krpeljnog encefalitisa, koji je historijski bio prisutan u dijelovima Azije te srednje i istočne Evrope, nedavno je zabilježen u Nizozemskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, što zabrinjava jer se prije smatralo da klima u Ujedinjenom Kraljevstvu nije pogodna za ovaj virus.
Iako Lymeova bolest ostaje najčešća bolest koju prenose krpelji u sjevernom dijelu umjerene hemisfere, sve se češće prijavljuju i druge bolesti. Na primjer, ljudska anaplazmoza postaje sve češća u Sjedinjenim Državama, dok slučajevi krimsko-kongoanske hemoragijske groznice rastu u južnoj i istočnoj Evropi, prenosi Science Alert.
