Prije tri i po sedmice ruski brodovi ušli su u Jadransko more. Nije neobično da se brodovi mornarica NATO zemalja susreću s ruskima u međunarodnim vodama. No ovo je prvi put od početka ruske invazije na Ukrajinu da su ušli u Jadransko more, i to tako blizu italijanskim vodama. Prije sedam godina, 2015., u Mediteranu su imali jedan brod, sada ih imaju čak 20. I to nije neobično jer je Putin u julu potpisao dokument kojim Mediteran proglašava strateškim teritorijem za sukob s NATO-om.
"Bit će posebno nasrtljivi na Bliskom istoku i u Africi, gdje žele stvoriti bazu u Sudanu. Pokušat će se ponovo pokrenuti u Egiptu, Libiji i Alžiru. Ruska pozornost više nije samo na istočnom Mediteranu, već i u centralnom. Zbog toga, nakon događaja u Jadranu, naredio sam promjenu naše pomorske sigurnosne postave. Operacija 'Sigurno more' sada je postala 'Sigurni Mediteran' a naše patroliranje se proširilo na sav bazen, ne samo na zone najbliže Italiji: to je jedini način da se kontrolira situacija", rekao je admiral Giuseppe Cavo Dragone, načelnik italijanskog Štaba odbrane.
Cavo Dragone kaže da je admiral Aurelio De Carolis, čim su ruski ratni brodovi ušli u Jadransko more, mobilizirao najbliže jedinice.
"Dvije fregate Fremm, najmodernije u našoj floti su krenule. "Bergamini" na ruski razarač "Admiral Tributs"; Marceglia prema Varjagu. Neprestano su ih nadlijetali avioni P72. Zatim je stigla i fregata "Libeccio". Nismo ih pustili ni trenutka. Sada ruski brodovi nisu više u Jadranu. Preselili su se u Jonsko more", rekao je.
Odgovorio je i na upit je li bio zabrinut zbog ovog manevra tako blizu obale.
"To je prilično rutinska aktivnost, usmjerena na položaj NATO snaga u odnosu na ukrajinsku krizu. Rusi su patrolirali, procjenjivali su reakciju američke flote. Bio je tu špijunski brod Vasilij Tatiščev koji je zadužen za analizu radarskih frekvencija. Pratili smo ih i proučavali njihove poteze. To su situacije u kojima nije jasno ko koga uhodi ili, kako se kaže u žargonu, ko koga zasjenjuje", kaže.
Italijanski mediji su rekonstruirali kretanje ruskih brodova uz pomoć radarskih snimaka. Na njima se vidi kako su ruski brodovi 22. jula pokušali blokirati ulaz i izlaz iz Jadranskog mora kako bi blokirali kretanje američkog nosača aviona USS Harry S. Truman. Ovaj potez je logičan s obzirom na to da u slučaju uplitanja NATO snaga, najbliži vojni avioni su upravo na Trumanu i najbrže bi mogli reagirati.
Paralelno s ovom akcijom, ruski vojni avion je ušao u finski zračni prostor i tamo boravio čak tri minute. Čini se da Rusi testiraju NATO savez i pokušavaju izazvati reakciju sad kad im zastrašivanje nuklearnom katastrofom nije uspjelo. Italijanski mediji su ovaj događaj, kada ga se stavi u kontekst ulaska u finski zračni prostor, zatvaranja plina, ukrajinske ofanzive i borbi unutar Kremlja, ocijenili kao očajničkim pokušajem Putina da ostane 'veliki vladar' u svojoj zemlji.
Ruski razarač Tributs se jako približio talijanskim vodama kod Abruzza, Varjag gotovo do Salenta, a Tatiščev je za to vrijeme tražio radarsku komunikaciju NATO brodova.
Zadnjih nekoliko dana jula, krstarica Varjag je bila manje od 100 kilometara udaljena od američke krstarice 'Forrest Sherman', svaka praktički sa svoje strane rta Santa Maria di Leuca. Rusi su bili sa strane Jadranskog mora, a Amerikanci sa strane Jonskog. Malo južnije se stacionirao USS Truman, sa 60 F18 bombera, u pratnji američke mornarice.
Jedan od najvećih američkih špijunskih dronova, GlobalHaek, 31. jula patrolirao je satima iznad Jonskog mora, iako svaki dan leti od Sigonelle do Crnog mora. Kasnije su mediji shvatili da patrolira nad istim područjem nad kojim su prelijetali italijanski P - 72A u trenutku kad su tu bili ruski brodovi.
U međuvremenu se oglasio i hrvatski MORH. Poručili su kako Hrvatska kontinuirano prati i nadzire situaciju i kontaktu se sa saveznicima i partnerima.
"Preko Mornaričkog operativnog središta Hrvatska ratna mornarica prati situaciju na Jadranskom moru, poglavito u zoni svoje odgovornosti. To se prije svega odnosi na plovidbu brodova stranih ratnih mornarica. Temeljem navedenog, Zapovjedništvo HRM-a upoznato je s nazočnošću, to jest, plovidbom brodova Ruske federacije Jadranskim morem. S obzirom na to da nije uočen ulazak brodova u teritorijalno more Republike Hrvatske, nije bilo ni razloga za reagiranja. S poštovanjem, Samostalna služba za odnose s javnošću i izdavaštvo MORH-a", stoji u odgovoru.
Putinov cilj je napraviti Rusiju pomorskom silom. Za to će se obratiti Indiji, Iranu, Saudijskoj Arabiji i Iraku. Indija je ovdje ključna jer je članica grupe BRIC, skupine zemalja koje se smatraju nadolazećim ekonomskim igračima, s velikim potencijalom, koje bi do sredine stoljeća mogle postati dominantne. Iran je veliki politički rival SAD u toj regiji, jer SAD smatra Ajatolahov režim destabilizatorom mira zbog agresivnog petljanja u poslove okolnih država kroz šijitske organizacije kao što je Hezbollah u Libanonu i Huti u Jemenu.
Saudijska Arabija pak je najmoćnija država Srednjeg istoka kad su u pitanju ekonomski rast i izvori energenata. Nedavno su se našli i u tihom sukobu s SAD zbog neslaganja oko iskorištavanja nafte kako bi se spriječila energetska kriza u svijetu uzrokovana ruskom invazijom Ukrajine. A tu je i Irak, sa svojim naftnim rezervama.
