„Mislite li da možete vjerovati Putinu?“ – pita njemački brigadni general Ralf Hammerstein s ironičnim osmijehom.
To je retoričko pitanje na koje bi većina Evrope dala isti odgovor – ne.
Dok administracija Donalda Trumpa nastavlja s pokušajima da postigne dogovor o okončanju rata u Ukrajini – dogovor koji bi mogao biti povoljniji za Moskvu nego za Kijev – Evropljani se, prvi put u decenijama, fokusiraju na vlastitu vojnu moć.
Nigdje taj pomak nije izraženiji nego u Njemačkoj. Njene oružane snage, poznate kao Bundeswehr, godinama su trpjele zbog nedostatnog finansiranja – ali to će se sada promijeniti.
Predsjednik CDU-a i budući kancelar Friedrich Merz odlučio je da je upravo sada trenutak za masovno ulaganje u njemačku vojsku, na nivou koji nije viđen još od Hladnog rata.
Njemačka je upravo usvojila ključnu reformu fiskalnih pravila, čime je oslobođeno nekoliko milijardi eura za odbranu. Prema jednom modelu koji je podijeljen s CNN-om, ako bi Njemačka izdvajala 3,5% BDP-a za vojsku u narednih deset godina, to bi moglo iznositi čak 600 milijardi eura (652 milijarde dolara).
Vojne vježbe i novi vojni pravac Njemačke
CNN je proveo dan s Bundeswehrom na neotkrivenoj lokaciji u centralnoj Njemačkoj, gdje su pet NATO saveznika učestvovali u vojnim vježbama. Scenarij je uključivao napad "stranog neprijatelja" na jednog od NATO saveznika.
Govoreći iz improvizovanog komandnog centra, general Hammerstein je rekao:
"Njemačka je moćna evropska država i mora biti pouzdan partner za druge nacije. Mi smo odgovoran partner i velika nacija. Moramo preuzeti odgovornost – i to ćemo učiniti."
Ruska invazija na Ukrajinu u februaru 2022. godine bila je prelomni trenutak za kontinent. Rat se vratio u Evropu, a period relativnog mira nakon Hladnog rata bio je završen.
U Berlinu je to pokrenulo „Zeitenwende“ – prekretnicu u vojnoj i sigurnosnoj politici Njemačke.
Tadašnji kancelar Olaf Scholz naglasio je potrebu za novim odbrambenim i sigurnosnim strategijama, uz posebno jačanje Bundeswehra.
U tu svrhu, Scholz je kreirao poseban fond od 100 milijardi eura za sveobuhvatna ulaganja u vojsku, što je zahtijevalo izmjenu Osnovnog zakona Njemačke (ustava).
Ipak, iako je ovaj fond bio hvaljen, njegova implementacija bila je spora i neefikasna. Unutrašnje nesuglasice u vladi dovele su do Scholzovog političkog pada.
Merz sada planira da ubrzano provede „Zeitenwende“ i transformiše njemačku vojsku.
Njemačka povećava vojnu potrošnju – ali ima još mnogo posla
Sudha David-Wilp, viši analitičar u German Marshall Fund of the United States, smatra da Merz i njegova vlada moraju hitno ubrzati reforme:
"Sada imamo veliku konkurenciju među svjetskim silama, a vojna moć je ključni faktor u međunarodnoj politici."
Dok se u Berlinu diskutovalo o novoj vojnoj strategiji, Merz je izjavio:
„Dugo smo vjerovali u lažni osjećaj sigurnosti. Sada nas čeka potpuna promjena paradigme u odbrambenoj politici.“
Od sredine Hladnog rata, njemački vojni budžet kao procenat BDP-a drastično je opao. Godine 1963. iznosio je 4,9%, a do 2005. je pao na rekordno niskih 1,1%.
Tek 2024. godine Njemačka je konačno dostigla NATO prag od 2% BDP-a za odbranu, prvi put u više od 30 godina.
General Hammerstein priznaje da „svaka vojska u historiji uvijek tvrdi da nema dovoljno sredstava“, ali dodaje da je sadašnji problem posljedica "mirovne dividende" iz 1990-ih, kada su evropske vojske smanjivane.
„Sada smo na pravom putu. Po prvi put prošle godine, uspjeli smo dostići NATO kriterij od 2% BDP-a, a uz to trošimo dodatna sredstva – poput onih 100 milijardi eura iz 2022. godine. To će se nastaviti, a novi kancelar je apsolutno posvećen tome.“
Problemi Bundeswehra: premalo vojnika i loša infrastruktura
Iako Merz planira povećati vojnu moć Njemačke, izvještaj Parlamentarnog komesara za oružane snage, Eve Högl, ukazuje na velike probleme.
Prema ovom izvještaju, Bundeswehr nije dostigao ciljeve regrutacije, ima sve starije ljudstvo, dok su vojne kasarne i infrastruktura u katastrofalnom stanju.
„Bundeswehr i dalje nema dovoljno svega,“ rekla je Högl na konferenciji za novinare.
Još 2018. godine, Njemačka je postavila cilj povećanja vojnog osoblja na 203.000 vojnika do 2025. Kasnije je taj rok pomjeren na 2031., ali i dalje ne ostvaruju ciljeve.
Trenutno Bundeswehr broji 181.174 pripadnika, što je znatno manje od planiranog.
Hammerstein, koji se vojsci pridružio kao regrut 1992. godine, zagovara ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka:
„Mene je zakon natjerao da se pridružim vojsci. Mislim da neka vrsta obavezne vojne službe mora biti uvedena da bismo povećali broj vojnika.“
Prosječna starost vojnika u Bundeswehru raste – 2019. godine iznosila je 32,4 godine, a sada je već 34 godine.
Možda najoštriji dio izvještaja odnosi se na infrastrukturu:
„Bundeswehru je potrebno 67 milijardi eura za infrastrukturne projekte, a kasarne i vojni objekti su i dalje u katastrofalnom stanju.“
Njemačka jača vojsku, ali hoće li to biti dovoljno?
Iako su izazovi ogromni, general Hammerstein smatra da vojna reforma nije samo pitanje novca:
"Ono što vidim na terenu tokom ovih vježbi pokazuje da imamo dobru osnovu. Imamo izuzetno motivisane vojnike, i to mi daje optimizam. Sada je samo pitanje kako ćemo tu osnovu nadograditi."
Njemačka sada ozbiljno povećava vojnu potrošnju i modernizuje svoje snage, ali pitanje ostaje – da li će ovo biti dovoljno da Njemačka ponovo postane vojna sila kakva je nekada bila?
