Region

Parlament EU dao zeleno svjetlo: Šta će ulazak Hrvatske u šengen značiti za BiH

Ulazak Hrvatske u šengen donijet će promjene za građane BiH

Evropski parlament danas je na plenarnoj sjednici u Briselu ogromnom većinom podržao ulazak Hrvatske u šengen. Sada je za definitivnu potvrdu potrebna još odluka Vijeća Evropske unije.

Zastupnici su izglasali mišljenje Evropskog parlamenta o nacrtu odluke Vijeća EU za primanje odnosno ulazak Hrvatske u šengen. Glasalo je 612 zastupnika, od kojih 534 za, 53 protiv, a 25 je bilo suzdržanih.

Ovim glasanjem završena je uloga Evropskog parlamenta u postupku ulaska Hrvatske u šengenski prostor, prenosi Index.

Savjetodovna uloga

Uloga Evropskog parlamenta u tom odlučivanju samo je savjetodavna, ali prema pravilima postupka, Vijeće, to jest države članice, mora zatražiti mišljenje od Parlamenta.

Iako to mišljenje za Vijeće nije obvezujuće, ipak je dobro da ono bude pozitivno i zbog političke poruke, a i zbog toga da se možda nekim članicama koje bi mogle imati određene rezerve prema proširenju šengena ne pruži priliku da eventualno negativno mišljenje ne iskoriste kao izliku za protivljenje.

Konačnu odluku donijet će 22 države članice EU, ujedno članice šengenskog prostora, na sastanku 9. decembra.

Prije glasanja, u srijedu navečer o usvojenom tekstu održana je 20-minutna rasprava.

"Šengen je čekao Hrvatsku. Hrvatski narod je čekao i sada je stigao taj trenutak", rekao je izvjestitelj za ulazak Hrvatske u šengensko područje Paulo Rangel na raspravi Evropskog parlamenta o tom pitanju.

"Sada je vrijeme da EU učini ono što treba učiniti i kaže samo jednu riječ: dobrdošli"

Potpredsjednik Komisije Margaritis Schinas istaknuo je da su Hrvatska, ali i Bugarska i Rumunjska, zaslužile te ispunile sve što je potrebno za ulazak u najveći prostor bez unutarnjih graničnih kontrola na svijetu.

"Sada je vrijeme da EU učini ono što treba učiniti i kaže samo jednu riječ: dobrdošli", rekao je Schinas, ističući da je šengenski prostor "dragulj u kruni" europskih integracija.

Šengenski prostor obuhvaća 26 članica - 22 države članice Evropske unije te Island, Norvešku, Švicarsku i Lihtenštajn. Od članica EU izvan tog kluba su Hrvatska, Bugarska, Rumunija i Kipar te Irska koja želi sama upravljati svojim graničnim prostorom s Ujedinjenim Kraljevstvom.

Rigorozni kriteriji; hrvatska policija pod lupom

Hrvatska je za pristup šengenskom prostoru ispunila 281 preporuku u osam područja. Picula to ocjenjuje "vjerovatno najrigoroznijim kriterijima" koje je jedna članica EU morala ispuniti za članstvo.

"Za ulazak u šengenski prostor treba zadovoljiti tehničke i pravne preduvjete, ali treba zadovoljiti i političke preduvjete", napomenuo je Picula.

Ulaskom Hrvatske u šengen, oči će i dalje biti uprte u postupanje policije duž više od hiljadu kilometara vanjske granice EU.

"Hrvatska će prije svega morati paziti na svoju kompetenciju s nekog zaštitnog aspekta. Bit će pod posebnim nadzorom javnosti i medija zbog postupanja policije na granici s BiH", rekao je Picula.

Hrvatska policija kritizirana je zbog postupanja prema migrantima pa je uspostavljen neovisni mehanizam za praćenje postupanja policijskih službenika. Primjer Hrvatske mogle bi slijediti i druge članice Unije.

Eurozastupnik Valter Flego (Renew/IDS) rekao je Hini da je uvjeren da Hrvatska, prvenstveno zbog sigurnosti Hrvatske i Evropske unije, "neće više sama štititi i nadzirati granicu, nego će imati veću finansijsku pomoć EU".

Sigurnosni aspekt i geopolitička situacija ukazuju da je povoljan trenutak da se proširi šengenski prostor.

"Putinova agresija na Ukrajinu obnovila je zanimanje za politiku proširenja", rekao je Picula.

Ulazak Hrvatske u šengen - Motivacija susjedima

Hrvatska bi od početka 2023. trebala čuvati najdužu vanjsku granicu EU-a. Ubrzat će se prelazak granice sa Slovenijom, a potencijalno će se postrožiti kontrole s BiH, Srbijom te Crnom Gorom.

"Građani BiH koji imaju hrvatsko državljanstvo imaju i hrvatske osobne iskaznice pa većina njih s lakoćom prolazi, bez ikakvih problema. Normalno, bit će puno teža situacija za one koji nemaju hrvatsko državljanstvo", objašnjava Željana Zovko.

"Mi se i zalažemo da BiH konačno postigne dogovor o izbornom zakonu i krene u dublju evropsku integraciju", dodala je zastupnica iz redova pučana.

Flego je pozvao da primjer Hrvatske "bude motivacija svima onima koji traže izgovor i ne žele raditi ozbiljne reforme i domaću zadaću da se približe EU".