Zbog mnogih različitih pogleda na kravlje mlijeko, mnogi se ljudi pitaju je li ono uopće zdravo ili bi se trebali prebaciti na nemliječne proizvode. O ovome je za portal Eat This odlučila progovoriti registrirana dijetetičarka Lauren Manaker. Ona je otkrila četiri pozitivne, ali i dvije potencijalno negativne nuspojave svakodnevnog konzumiranja mlijeka.
Kao prvo, dijetetičarka otkriva kako redovita konzumacija mlijeka može pridonijeti jačanju naših kostiju. Iako odmalena možemo čuti da mlijeko doprinosi zdravlju naših kostiju, je li to tako? Kako objašnjava Manaker, mlijeko uistinu sadrži hranjive tvari koje podržavaju zdravlje kostiju poput kalcija, magnezija i cinka. Dodaje da zbog toga pijenje mlijeka zaista može potaknuti kosti da budu što jače.
Osim jačih kostiju, svakodnevna konzumacija mlijeka daje našem tijelu prijeko potrebne količine proteina. Naime, dijetetičarka naglašava kako mliječni proizvodi mogu biti izvrsni izvori visokokvalitetnih bjelančevina, ali mnogi se ljudi drže podalje od te hrane i pića zbog većeg udjela masti. Međutim, ako izbjegavamo piti mlijeko, ona tvrdi da propuštamo jednostavan način za povećanje količine proteina. Isto tako, konzumacija mlijeka podržava naš imunitet te tijelo čini manje podložim na potencijalne viruse i bolesti.
''Mlijeko također može pomoći u jačanju vašeg imunološkog sistema zbog hranjivih tvari poput cinka i vitamina A'', objašnjava Manaker. Stručnjaci su već i ranije zaključili kako je vitamin A iznimno važan za imunološko zdravlje, zbog čega je posebno važno da djeca počnu dobivati dovoljno ovog mikronutrijenta u ranoj dobi. Studije također sugeriraju da je cink koristan za naš imunitet, a neka izvješća izričito kažu da bi to mogao biti jedan od temeljnih nutrijenata potrebnih za zdravlje imuniteta.
Jedan od nedostataka konzumiranja mlijeka na dnevnoj bazi jest unošenje veće količine zasićenih masti, upozorava Manaker. Iako postoji pregršt dobrobiti koje proizlaze iz pijenja mlijeka, postoji nekoliko stvari koje bismo trebali uzeti u obzir. Prva je ta da bismo mogli konzumirati više zasićenih masti nego da biramo alternative mlijeku i mliječnim proizvodima.
Naime, istraživanja pokazuju da jedna čaša punomasnog mlijeka ima oko 4,5 grama zasićene masti i, iako unos malo zasićenih masnoća nije štetan, prehrana bogata ovom vrstom masti može pridonijeti višem holesterolu i povećanom riziku od srčanih bolesti.
Drugi nedostatak mogao bi biti intolerancija na laktozu za koju možda i ne znate. Prema pisanju Klinike Mayo, netolerancija na laktozu znači da naše tijelo nije u stanju preraditi šećere koji se nalaze u mlijeku i drugim mliječnim proizvodima, što može rezultirati želučanim tegobama, grčevima, nadutošću, zatvorom, proljevom ili drugim sličnim nelagodama koje su povezane s crijevima. Ovaj problem je u većini slučajeva blag i ne bi trebao imati dugoročne posljedice.
